Nema dvojbi ni razlika u stajalištima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i resornih ministarstava gospodarstva, rada i europskih fondova oko toga da ulaganja privatnog sektora imaju multiplikativni efekt i da treba što veći dio novca iz nove financijske omotnice usmjeriti ka poticanju njihovih projekata.

Takvim ozračjem završila je jučerašnja HUP-ova konferencija i panel-rasprava u kojoj su o novom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) poslodavci razgovarali s ministrima Tomislavom Ćorićem, Josipom Aladrovićem i Natašom Tramišak.

Već tjednima poslodavci lobiraju da ih se uključi u kreiranje tog ključnog dokumenta koji Vlada u Bruxelles treba predati na uvid u narednih 40-ak dana, do 30. travnja, kako bi dobila na korištenje predviđenih 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava i 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

‘Pušemo u isti rog, ali…’

Iz dosad dostupnih informacija, poslodavci su nezadovoljni usmjeravanjem bespovratnih sredstava u projekte javnog sektora, te traže da dominantno sredstva budu grantovi, a tek 20 posto zajmovi, odnosno da minimalno 50 posto sredstava bude usmjereno privatnom sektoru, i to proizvodnom i izvozno orijentiranom.

“Mi nismo još niti približno tom odnosu i proporciji”, upozorio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, podsjetivši da jedna uložena kuna u privatni sektor stvara četiri kune, dok ulaganja u javni sektor ostaju na jednoj kuni uz uvjet da se projektom dobro upravljalo.

Apelirao je i da se ne vodi argumentima o omjerima koje primjenjuju i druge države, jer je Hrvatska u posve drugoj poziciji i mora odvajati više za realni sektor bez obzira na to što drugi rade, jer samo tako može zaustaviti egzodus i osigurati rast gospodarstva.

“Tu sam na istoj strani s poduzetnicima, treba što više usmjeriti ka privatnom sektoru i u tom smjeru Vlada i razgovara s europskim partnerima. Moj stav je da svaku moguću kunu treba usmjeriti prema realnom sektoru”, kazao je ministar gospodarstva Ćorić.

Naglasio je i da o tome i Vlada razgovara s europskim partnerima, no ipak je na kraju dodao da je potrebno voditi računa i o tome da je infrastruktura zapostavljena, više nego u drugim EU članicama. “Svjesni smo otkud se kreira dodana vrijednost i sljedeći tjedan učinit ćemo sve da se iznos poveća, sve je izvedivo, bitno je da svi pušemo u isti rog”, poručio je Ćorić.

Spremno 68% poduzetnika

Mihael Furjan, novi predsjednik HUP-a, iznio je stav koji dodatno muči poslodavce, a to je njihova nedovoljna aktivna uključenost u pripremi projekata.

“Nismo protiv da se sredstva koriste za lokalne projekte, ali imamo niz mostova koji ništa ne povezuju. Bitno je stoga da se odlučimo za one projekte koji su najbolji”, istaknuo je Furjan, kazavši i kako poslodavci imaju najbolje projekte koji mogu omogućiti oporavak i konkurentnost i dugoročno punjenje proračuna.

Ana Fresl, predsjednica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU založila se i da se omogući da se unaprijed nekoliko godina utvrdi dostupnost natječaja i programa, da se osigura kontinuitet i pravodobnost oko objave, kako bi gospodarstvenici mogli planirati i pripremati projekte, jer do sada je u praksi bilo kašnjenja zbog koji su mnogi investitori odustali od potpore ili investicije.

Ad hoc provedena anketa među poslodavcima, kaže Fresl, pokazala je da od 1700 poduzetnika njih 68% ima spremne projekte.

Jedan od poduzetnika, Marijan Nöthig, generalni direktor Ferro-Preisa, iznio je iskustvo da veliko ulaganje u modernizaciju njegova tvrtka nije mogla realizirati europskim sredstvima jer je velika tvrtka, no prema onome što je otkrila ministrica Nataša Tramišak, taj će kriterij za bespovratna sredstva vrijediti i u novoj financijskoj omotnici, odnosno moći će aplicirati samo za projekte kojima se povezuju sa znanošću i malim i srednjim poduzetnicima, te uvođenju inovacija.