U ovo doba godine Odbor za indekse Zagrebačke burze uobičajeno se bavi redovnom polugodišnjom revizijom sastava Crobexa, a s obzirom na propisane kriterije dio Crobexove košare dionica odskora bi ponovno trebala biti i Privredna banka Zagreb.

No, nakon što je zbog pada trgovanja s pojavom pandemije Covid-19 u rujanskoj reviziji PBZ ispao iz indeksa, ponovno ispunjavanje kriterija malo znači jer se PBZ sprema povući s burze. Iz banke su ovog ponedjeljka sazvali glavnu skupštinu, a među odlukama o kojima će se očitovati dioničari 26. travnja je i ukidanje uvrštenja na ZSE.

Namjeru odlaska s burze iz druge po veličini banke u Hrvatskoj bili su obznanili još početkom studenoga priopćenjem o pokretanju tog postupka. No, nakon što su potkraj tog mjeseca za sam kraj 2020. najavili i skupštinu s prijedlogom te odluke, 20-ak dana prije su je na preporuku središnje banke otkazali.

To se u prvom redu pripisivalo nekim nejasnoćama oko delistinga u kontekstu specifičnih Covid-mjera za bankarski sektor na razini EU i Hrvatske koje se, među ostalim, odnose na isplate dividendi i otkupe dionica. U slučaju povlačenja s burze, naime, dioničarima koji se na skupštini izjasne protiv te odluke banka mora ponuditi isplatu. U vezi s tim očito više nema nedoumica.

Prije nepuna dva mjeseca objavljena je u Narodnim novinama ažurirana verzija odluke Hrvatske narodne o privremenim ograničenjima raspodjela u okolnostima pandemije i njezina utjecaja na gospodarsku aktivnost. S ciljem povećanja otpornosti financijskog sustava i održavanja financijske stabilnosti HNB je tako do kraja ove godine produljio veto na isplate ili stvaranje obveze isplate dividendi.

U skladu s Uredbom koja je na razini EU donesena sredinom prošle godine, do daljnjega bankama nisu dozvoljene ni provedbe otkupa vlastitih dionica ili dodjele varjabilnih primitaka upravljačkim strukturama, ali pritom se navode i neke iznimke.

Tako se iz spomenute odluke središnje banke izuzimaju zajamčeni varijabilni primici, a ne odnosi se ni na “otkup vlastitih dionica za koje kreditna institucija ima zakonsku obvezu provođenja otkupa”, što je očito slučaj kod povlačenja s burze.

Kao što inozemni vlasnici najvećih banaka nisu sretni što se HNB u pogledu isplata dividendi postavio opreznije od regulatora na razini EU (gdje su trenutačna ograničenja za isplate kapitala postavljena do kraja rujna), ni mali dioničari u pravilu nisu sretni kad se predominantni vlasnici odlučuju na povlačenje s burze.

No, kao što su u HNB-naznačili da će se eventualni zahtjevi za isplatama viška kapitala vagati na pojedinačnoj osnovi, tako će malim dioničarima PBZ-a nekoliko mjeseci zastoja u provedbi plana burzovnog izvrštenja značiti barem nešto bolju cijenu odluče li se za prodaju.

Na što mogu računati

U međuvremenu je, naime, porastao tromjesečni ponderirani prosjek burzovne cijene koji je referentan za cijenu dionice pri eventualnim isplatama dioničara. U vrijeme prve PBZ-ove objave nakane odlaska s burze on je iznosio 768 kuna.

Nakon što je u nekoliko tjedana do objave poziva za skupštinu bio podignut na 785 kuna, u međuvremenu je prema burzovnim prometima u protekla tri mjeseca povećan na 830,87 kuna. Iako je to manje od burzovne cijene kojom su te dionice ušle u ovaj tjedan, oni koji će se na skupštini odlučiti glasati protiv povlačenja s burze po dionici će dobiti 46 kuna više nego da je skupština koja je prvotno planirana za kraj 2020. i održana i da je tad izglasana odluka o povlačenju sa ZSE.

No, zasigurno će biti i onih koji će računati s tim da prije ili kasnije mogu računati na neisplaćenu dividendu za 2019. (lani prije pandemije plan je bio 76 kuna po dionici), ali i na dio od 817 milijuna kuna lani iskazane dobiti koji bi im bio isplaćen da nije na snazi zabrana zbog pandemije.

Iako u Privrednoj banci grupacija Intesa San Paolo drži čak 97,5 posto dionica, zbog čega se računalo da je samo pitanje vremena kad će se odlučiti za delisting ili klasično istiskivanje malih dioničara, njih u PBZ-u ima čak oko pet tisuća.

Isto tako, iako praktično polovcu tzv. free floata u banci drži jedan mirovinski fond, u slučaju PBZ-a ukupna vrijednost oko 2,2 posto udjela u rukama manjinskih dioničara mjeri se stotinama milijuna kuna.

Uz spomenuti tromjesečni prosjek cijene, radi se o gotovo 350 milijuna kuna, jer on implicira vrijednost cijele banke od 16 milijardi kuna. Dobar dio vodećih banaka u Hrvatskoj zbog regulatornih je ograničenja dodatno podebljao viškove kapitala odnosu na regulatorne zahtjeve.

Tako Privredna banka u pozivu na skuštnu navodi, među ostalim, da joj akumulirana zadržana dobit trenutačno iznosi gotovo 10,9 milijardi kuna.

Stope adekvatnosti

Stopa ukupnog kapitala na kraju 2020. u toj je banci dosegnula 29 posto. Još veću stopu adekvatnosti kapitala ima najveća Zagrebačka banka (čak 33 posto), Addiko je na 26 posto, HPB na gotovo 22 posto, a oko 20 posto su i npr. OTP i Erste banka.

Zbog svega ne čudi što se tvrdi da su iz redova vodećih banaka već postavljana pitanja HNB-u u vezi s viškovima kapitala i njihovim smanjenjem. Kao, uostalom, i to da se će u nekom trenutku o tome početi i konkretnije razgovarati, ali za početak na pojedinačnoj osnovi.