Globalni predvodnik u kampanji cijepljenja – Izrael – suočava se s novim izazovom: kako uravnotežiti prava onih koji još nisu cijepljeni ili se ne žele cijepiti s obzirom da poslodavci najavljuju kako im takve osobe nisu poželjni zaposlenici.

Kako piše Reuters, polovica Izraelaca dobilo je barem jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa, a vlada je prošlog tjedna započela s otvaranjem gospodarstva, nakon godinu dana restrikcija i rada od kuće.

Uvertira u otkaze

Međutim, neki dijelovi gospodarstva zatvaraju vrata onima koji nisu cijepljeni, bilo da se ne žele cijepiti iz uvjerenja ili zdravstvenih razloga. Primjerice, dio kompanija planira zabraniti necijepljenim radnicima dolazak u uredske i poslovne prostore, pa skupine za zaštitu ljudskih prava smatraju kako je to uvertira i u podjelu otkaza. Sindikati pak predlažu kompromisno rješenje – testiranje svakih 72 sata.

“Već sam se pomirila s činjenicom da neću biti pozvana na neka događanja ili da će mi biti dopušten ulazak u neke prostore”, kaže Hila Bar, vlasnica tvrtke koja se ne namjerava cijepiti jer je skeptična prema medicinskoj znanosti. Izraelska kampanja cijepljenja, već čuvena u svijetu po svojoj dinamici, nije obvezna.

S obzirom da je Izrael tako daleko došao u procjepljivanju, ostale države pomno prate njegova iskustva kako bi uvidjele kako riješiti pitanje ravnoteže između prava pojedinca i zaštite javnog zdravlja.

“Svatko tko nije cijepljen ostat će po strani”, nedavno je upozorio ministar zdravstva Yuli Edelstein. On je jasno poručio kako su nedavno uvedene potvrde o cijepljenju, a koje omogućuju neograničeno korištenje teretana te ulazak u kino-dvorane i turistička središta duž Mrtvog mora, dio inicijative za promociju imunizacije.

K tome, izraelski parlament Knesset prošle je srijede izglasao zakon koji ministarstvu zdravstva dopušta da lokalnim vlastima otkrije imena stanovnika koji nisu cijepljeni.

No, dio aktivista i poslodavaca zabrinut je što parlament nije donio nikakvu regulativu koja bi regulirala povratak radnika na svoja radna mjesta ili ponudila zaštitu onima koji nisu cijepljeni. Tvrde da će to prisiliti poslodavce na uvođenje vlastitih pravila.

Prvi dogovori oko smjernica pokazuju da će zaštita javnoga zdravlja imati prioritet. Primjerice, Intelova podružnica Mobileye iz Jeruzalema tvrdi kako necijepljeni radnici neće smjeti doći u uredske prostore do 4. travnja, ali će moći raditi od kuće.

Kompanija procjenjuje da 10 posto od 1500 zaposlenika neće biti cijepljeno. Ako će morati dolaziti u ured, bit će obvezni pokazati negativan PCR test napravljen u posljednjih 48 sati.

“Naša je odgovornost učiniti urede sigurnim mjestom – veća dobrobit za naše zaposlenika i njihove obitelji važnija je od bilo čega drugog”, napisao je zaposlenicima izvršni direktor Amnon Shashua u poruci elektroničke pošte u koju je Reuters imao uvid.

Istraživanje objavljeno prošle srijede pokazalo je da Pfizer/BioNTechovo cjepivo – masovno korišteno u Izraelu – pokazuje učinkovitost od 94 posto u sprečavanju simptomatskih slučajeva oboljenja od COVID-19.

Dio vladinih dužnosnika neslužbeno procjenjuje da se 10 posto stanovnika starijih od 16 godina – nekih 650.000 ljudi – ne namjerava cijepiti.

Stručnjaci iz područja zaštite osobnih podataka smatraju kako bi zahtjev poslodavaca da zaposlenici otkriju jesu li cijepljeni predstavljao kršenje regulative o zaštiti privatnosti, s potencijalnim posljedicama na osobne slobode što bi moglo imati i sudski epilog.

Teško pitanje

“Pitanje je kako da otvorimo tržište, gospodarstvo i život bez narušavanja prava ljudi koji ne mogu ili ne žele biti cijepljeni”, ističe Sharon Abraham-Weiss, izvršna direktorica Izraelske udruge za zaštitu ljudskih prava (ACRI).

“To su ranjive skupine, radnici koji nisu sindikalno organizirani ili oni s ugovorima na određeno vrijeme”, naglašava Abraham-Weiss i poziva zakonodavce da pravno urede tu problematiku.

Na donošenje zakona pozivaju i poslodavci, no ministarstvo zdravstvo nije odgovorilo na Reutersovo pitanje priprema li prijedlog zakona za zaštitu radnih mjesta zaposlenika koji nisu cijepljeni.

Neke velike udruge poslodavaca počele su stoga pripremati vlastite smjernice, poput Udruge proizvođača Izraela koja predstavlja 1800 kompanija s gotovo pola milijuna zaposlenih.

Članice udruge “neće loviti ljude po ulici, lijepiti im etikete i prisiljavati ih na cijepljenje”, iako će učiniti sve što mogu da ih ohrabre na taj korak, izjavio je predsjednik udruge Ron Tomer.

Međutim, prema pravnom mišljenju koje je udruga zatražila, poslodavci mogu upitati zaposlenike jesu li cijepljeni kao “sigurnosnu mjeru” sprečavanja širenja zaraznih bolesti. U tom kontekstu, to ne bi predstavljalo kršenje regulative o zaštiti privatnosti.

Poslodavci trebaju poduzeti “razumne korake” kako bi omogućili necijepljenim radnicima rad od kuće ili u izoliranom dijelu ureda, stoji u pravnom mišljenju. Međutim, oni koji na to neće pristati, mogu biti poslani na neplaćeni dopust, a u krajnjem slučaju, i dobiti otkaz.

“Ako ne želite primiti injekciju, to je u redu. Zaposlenik ima pravo zaštititi svoju privatnost. No, s druge strane stoji pravo javnosti, poslodavaca, klijenata, ljudi kojima pružamo usluge”, kazao je autor mišljenja, ugledni stručnjak za pitanja radnog prava Nachum Feinberg.