Rastuća potražnja investitora za vrijednosnicama kompanija koje u svom poslovanju poštuju etičke principe, brinu o zaštiti okoliša i transparentnosti prema dioničarima (ESG) navela je prošle godine 253 investicijska fonda u Europi na promjenu ulagačke strategije ili investicijskog profila.

Kako piše Financial Times pozivajući se na podatke Morningstara, krajem prosinca vrijednost imovine u europskim fondovima koji imaju ESG predznak dosegla je rekordnih 1,1 bilijun eura.

Pasivni fondovi pokretači

Uz fondove koji su promijenili izbor svojih ulaganja u skladu s ovim rastućim trendom u svijetu financija, lani je u Europi osnovano i 505 novih ESG fondova. Pasivni fondovi bili su snažan pokretač rasta imovine pod upravljanjem, čineći 22,5 posto udjela na europskom ESG tržištu krajem prošle godine.

“Tržišni udjel održivih investicijskih fondova čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) rastao je proteklih nekoliko godina. No, sada je eksplodirao”, kaže Hortense Bioy, direktor istraživanja u Morningstaru.

O interesu ulagača dovoljno govori podatak da je u četvrtom tromjesečju zabilježeno povećanje imovine ESG fondova od 84 posto na kvartalnoj razini. Na takve podatke očito nisu mogli ostati slijepi fond menadžeri postojećih investicijskih fondova, pa su kod njih 253 uveli ESG principe ulaganja.

Podaci Morningstara također pokazuju da je 87 posto od tih fondova prošlo i promjenu naziva, uvodeći termine poput “održivi”, “ESG”, “zeleni” ili “društveno odgovorni”.

“Jednom kad je fond označen etiketom održivog investiranja, postaje prihvatljiviji za neke mirovinske fondove i ostale velike ulagače koji tragaju za takvim ulaganjima”, ističe Anaëlle Ubaldino, direktorica istraživanja ETF-ova u konzultantskoj tvrtki TrackInsight.

Nema usuglašenosti

No, valja naglasiti kako ne postoji globalna usuglašenost oko toga što čini ESG fond, a investitori možda nemaju jasno shvaćanje na što se akronim ESG odnosi, smatra Wolfgang Kuhn, direktor strategija financijskog sektora u ShareAction, skupini za odgovorno investiranje.

“Problem dolazi od činjenice da to nije isto kao postati ‘zelen’ ili slijediti ciljeve Ujedinjenih naroda za održivi razvoj”, tumači Kuhn. Malu nadu da će situacija biti jasnija u budućnosti dolazi od nove investicijske klasifikacije kada 10. ožujka na snagu stupi regulativa o objavi održivog financiranja (SFDR).

Prema Kuhnovom mišljenju, ta će regulativa osigurati da ako se netko naziva ESG fondom, morat će to i objasniti. Održiva ulaganja u Europi čine 80 posto od 152,3 milijarde dolara ukupnog globalnog priljeva u ESG fondove tijekom četvrtog tromjesečja.

Američki ESG fondovi privukli su malo više od 13 posto tog iznosa. Prema podacima TrackInsighta, ESG fondovi imali su posebno snažan start u siječnju, privukavši 15,7 milijardi dolara imovine. Ako i postoje neke nedoumice koliko su nedavno promijenjeni fondovi uistinu postali ESG prihvatljivi, Hortense Bioy tvrdi kako Moringstarova oznaka treba uvjeriti investitore.

“Postotak postojećih fondova koji su promijenili investicijsku strategiju i dobili naš najviši rejting vrlo je sličan postotku onih fondova koji su pokrenuti kao ESG fondovi”, ističe Bioy. “Ne bih smatrao da postoji velika razlika između njih”, dodao je Bioy.