Prema procjenama analitičara u iseljeništvu živi više od četiri milijuna osoba iz Srbije.

Ako bi svatko od njih uložio po 500 dolara u Agrarni fond, to bi bila značajna sredstva za budući razvoj nerazvijenih dijelova Srbije.

To su prijedlozi koji su se čuli na skupovima iseljenika u Srbiji, piše portal eKapija. Pri tome, sjedište Agrarnog fonda iseljeništva ne bi moralo biti u Srbiji već npr. u Švicarskoj.

Agrarni fond imao bi svoja tijela sastavljena isključivo iz redova iseljenika. Oni bi odobravali projekte za ulaganje, pratili njihovu realizaciju i primjenu u praksi.

Ako bi samo dva milijuna iseljenika potrošilo po 200 dolara za srpsku robu, za Srbiju bi to značilo izvoz od 800 milijuna eura godišnje.

Cil je da se iseljenicima ponude proizvodi iz domovine, a osnovni uvjet za to je da te robe bude dovoljno i da bude stalno dostupna na tržištu. Centri u kojima bi se prodavali takvi proizvodi iz domovine zvali bi se Srpska kuća, a takve objekte po svijetu imaju gotovo sve razvijene zemlje.

Njih bi prije svega trebalo otvoriti u Beču, Chicagu, Torontu, Franfurktu i drugim gradovima gdje živi veliki broj Srba.

Desetak takvih objekata u velikim svjetskim gradovima, s robom vrijednom najmanje milijun eura, bili bi i odličan temelje za opskrbu malih etno trgovina i pametan povratak srpske robe na ta tržišta.