Nakon razočaravajuće 2020., prvih mjesec i pol ove godine na europskim je burzama započelo kao iz snova kada je riječ o uvrštenjima novih dionica.

Prema podacima Refinitiva, kompanije su na europskim burzama, uključujući i britansko tržište, prodale dionica za 8,4 milijarde dolara u 16 početnih javnih ponuda (IPO). Kako navodi Financial Times, to je najbolji početak godine na europskim tržištima od 2015. te drugi najveći prikupljeni iznos od 1998. godine.

Prema ocjeni analitičara, ti podaci pokazuju da je produženo zaključuvanje u Europi radi suzbijanja zaraze koronavirusom potaknulo interes investitora prema tehnološkim kompanijama.

Tektonske promjene

Naime, 70 posto izdanih dionica odnosi se na kompanije koje su profitirale od prelaska u digitalnu sferu, od poslovanja kompanija do navika potrošača.

“Svjedočili smo nekim tektonskim promjenama u području internetske trgovine kao rezultata bolesti COVID-19: stvari za koje smo mislili da će se pojaviti za pet godina došle su za pet mjeseci”, ističe James Fleming, direktor globalnih dioničkih tržišta u američkoj banci Citigroup.

Rezultat toga je, kako dodaje, značajno prevrednovanje fundamenata tehnoloških kompanija. Skok broja IPO-a pokazuje i kako su “dobitnici zaključavanja” kapitalizirali povećanu potražnju među investitorima, ali i oporavak vrednovanja dionica širom globalnog tržišta.

Naime, odličan rezultat bilježi i američko tržište gdje je tijekom siječnja i dosadašnjeg dijela veljače u izlascima na burzu prikupljeno rekordnih 22,6 milijardi dolara.

Međutim, uvrštenja kompanije Moonpig koja se bavi internetskim čestitkama na burzi u Londonu, pa online trgovca automobila Auto1 u Frankfurtu te programera mobilnih videoigara Huuuge u Varšavi dala su bankarima priliku da pokažu kako i europsko tržište ima svoje digitalne “konje za utrku”, a ne samo Wall Street.

“Europa je proteklih godina imala nestašicu takvih tehnoloških kompanija u odnosu na SAD”, navodi Barry Meyers, direktor dioničkih tržišta za Ujedinjeno Kraljevstvo u američkoj banci JP Morgan.

No to se sada mijenja, dodaje Meyers, s obzirom da na europske burze izlaze visokokvalitetne tehnološke kompanije.

Prema njegovim riječima, interes investitora značajno nadmašuje broj kompanija koje namjeravaju uvrstiti svoje dionice u Europi. Naime, broj izdanih dionica za 26 puta je veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Kada je riječ o najaktivnijim tržištima, Londonska burza zadržala je IPO krunu, unatoč strahovanjima da bi tijekom vremena zbog brexita europske burze mogle postati zanimljivije izdavateljima. U dosadašnjem dijelu godine u Londonu su dionice uvrstile četiri kompanije.

K tome, još dvije kompanije postale su članovi platforme Londonske burze pod nazivom Aim. Dobar rezultat ostvarila je i norveška burza koja bilježi tri IPO-a, a uz već navedeni Aim dva su se uvrštenja dogodila i na Pariškoj burzi. Po jedan IPO dogodio se u Amsterdamu, Frankfurtu, Varšavi i Stockholmu.

Azijske prakse u Europi

Valja naglasiti kako je i nekoliko transakcija uključivalo sudjelovanje investitora koji su pristali unaprijed kupiti određenu vrijednost dionica.

Ovakva je praksa popularna u Aziji, a kompanijama omogućava dobivanje sigurnog kupca dionica. U pravilu investitori ne dobiju uvijek onoliki udjel koji priželjkuju, posebno pri uvrštenjima koja privlače veliku pažnju investicijske javnosti.

Nedavna uvrštenja Moonpiga i proizvođača čizama Dr. Martens uključivala su takve investitore, uključujući i najvećeg upravitelja investicijskim fondovima na svijetu, američki BlackRock.

Kompanije za internetske aukcije ATG namjerava u ožujku prodati dionice za 250 milijuna funti, od čega bi 100 milijuna funti uložili investitori spremni unaprijed kupiti dionice.

Međutim, takav pristup ima i neke nedostatke, upozorava Nick Fowler, direktor europskih tržišta kapitala u Lazardu.

Naime, iako takvi investitori mogu značajno unaprijediti šanse za uspjeh izlistavanja na burzu donošenjem prvotnog zamaha, mogu i “izgurati” ostale investitore koji bi htjeli sudjelovati u najatraktivnijim IPO-ima.