Svijet s nestrpljenjem promatra predstavljanje cjepiva protiv bolesti Covid-19 i očekuje povratak u normalu nakon godine zatvaranja. Ali nikad neće biti cjepiva za drugu prijetnju koja se nadvija nad čovječanstvom: klimatske promjene.

Apokaliptične slike šumskih požara u Kaliforniji i razorne poplave u Bangladešu navješćuju ono što nas čeka ako ne uspijemo riješiti klimatsku krizu. Bez drastičnog djelovanja, takve katastrofe bjesnjet će češće i sve razornije.

Povrh toga, klimatske promjene jedan su od najvećih geopolitičkih izazova s kojim smo suočeni. Klimatolozi su jasno stavili do znanja da ako želimo ograničiti rast prosječne globalne temperature na 1,5° Celzija u odnosu predindustrijsko razdoblje, što je cilj Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, svijet može ispustiti samo još 580 gigatona ugljikovog dioksida.

Ipak, uz trenutačnu globalnu stopu emisija od oko 37 gigatona godišnje, potrošit ćemo svoj proračun do 2035. Stoga se moramo bez odlaganja dekarbonizirati.

Budući da se svijet već zagrijao za 1,1°C, a temperature u mnogim regijama porasle su znatno više, sljedeće desetljeće predstavlja našu posljednju priliku za rješavanje ovog problema.

Europska unija desetljećima je globalni lider po tom pitanju i držala se svojih ambicija čak i tijekom krize izazvane pandemijom Covid-19. S Europskim zelenim planom Europska unija također je povećala svoj cilj smanjenja emisija na 55% do 2030. i obvezala se postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Inovacije i zelena ulaganja

Da bi podržale ova nastojanja, države članice dogovorile su se da će Europsku investicijsku banku (EIB) pretvoriti u Europsku klimatsku banku.

Kao što je navedeno u Planu za osnivanje klimatske banke 2021. -2025., Grupa Europske investicijske banke želi mobilizirati 1 bilijun eura ulaganja u djelovanje na području klimatskih promjena i okolišne održivosti između 2021. i 2030.

To je prva multilateralna razvojna banka na svijetu čije je poslovanje u potpunosti usklađeno s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.

Međutim, da bi bila uistinu učinkovita, Europa mora dopuniti te unutarnje napore proaktivnom vanjskom politikom. U svijetu u kojem na Europsku uniju otpada manje od 8% globalnih emisija, naši klimatski napori ne mogu se ograničiti na naš kontinent.

Ako dopustimo da se rastuća potražnja za energijom u Africi i dijelovima Azije zadovolji elektranama na ugljen i plin koje financiraju Kina ili ostali, doslovno će se rasplinuti i naša nada po pitanju ograničavanja globalnog zatopljenja.

Moramo uvjeriti naše globalne partnere da prihvate našu ambiciju i moramo ih potaknuti ili pomoći im u poduzimanju potrebnih mjera.

U tu svrhu Europa će se morati uz pomoć svog gospodarskog i diplomatskog utjecaja zauzeti za klimatska pitanja te postati globalna sila u klimatskoj diplomaciji.

Moramo kombinirati svoje napore na području klimatskih promjena s realpolitikom, prepoznajući nepobitne veze između inovacija i održivog razvoja. Samo inovacijama možemo osigurati europsku konkurentnost u budućnosti i nositi se s klimatskim izazovima unutar i izvan naših granica. I samo inovacijama i zelenim ulaganjima možemo povećati ekonomsku otpornost u Africi i šire.

Europa ima alate za donošenje promjena na globalnoj razini. Kao jedno od najvećih svjetskih tržišta i trgovačkih blokova, Europska unija ima moć postavljanja pravila i standarda za uvezenu robu i usluge.

Već imamo širok spektar trgovinskih sporazuma i strateških partnerstava sa zemljama i regijama diljem svijeta. Europska unija i njene zemlje članice zajedno vodeći su svjetski donator razvojne i humanitarne pomoći.

Napokon, s Europskom investicijskom bankom, Europska unija ima na raspolaganju najvećeg multilateralnog zajmodavca.

Veliki investicijski jaz

Kapacitet Europske investicijske banke prijeko je potreban. Prema Konferenciji UN-a o trgovini i razvoju, postizanje klimatskih ciljeva i ciljeva održivog razvoja do 2030. iziskuje zatvaranje godišnjeg investicijskog jaza od oko 2,5 bilijuna dolara.

Nigdje se ne možemo osloniti samo na javni sektor, a to osobito vrijedi za manje razvijene regije. Kao institucija za javne financije i pionir u zelenim obveznicama, Europska investicijska banka mora igrati važnu ulogu kako u preusmjeravanju privatnog financiranja prema održivim investicijskim projektima na globalnoj razini, tako i u osiguravanju da svi projekti imaju smisla s ekonomskog aspekta.

Nadalje, ostale razvojne banke trebale bi slijediti primjer Europske investicijske banke usklađivanjem svog poslovanja s ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama kako bi ustalile poslovanje s niskim udjelom ugljika i razvoj otpornosti na klimatske promjene (ili barem kako bi izbjegle narušavanje zelene tranzicije).

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) u studenome bit će presudna prekretnica za povećanje globalnih ambicija. Za razliku od prethodnih konferencija ugovornih stranaka, bit će manje riječi o novim multilateralnim pravilima, a više o tome kako bi se osiguralo da što veći broj zemalja – osobito velikih emitenata – pojača svoje napore.

Ubrzavanje djelovanja na području klime i upravljanje energetskom tranzicijom moraju biti srž vanjske politike EU i u našem radu s partnerima diljem svijeta. Po tom pitanju, pozdravljamo odluku američkog predsjednika Joea Bidena o ponovnom pridruživanju Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama prvog dana svog mandata. Ono što činimo danas, odredit će smjer za desetljeća koja dolaze.

© Project Syndicate 2021.