Ruska vlada uvela je ograničenja i kvote na izvoz pšenice čime želi smanjiti plasman u inozemstvu, a istovremeno usmjeravanjem na domaće tržište sniziti cijene pšenice (i brašna).

Naime, cijene hrane u Rusiji su još od raspada Sovjetskog Saveza početkom 90-ih i tadašnje nestašice politički osjetljivo pitanje. Međutim, tisuće ruskih poljoprivrednika ove godine može računati na niži prihod, piše Bloomberg.

Rekordna žetva

S obzirom da se Putinova popularnost tek malo popravila u odnosu na nedavne rekordno niske razine, ograničavanje izvoza način je da se vlast još malo umili građanima suočenima s padom plaća i rastom cijena hrane.

Naime, unatoč lanjskoj rekordnoj žetvi u Rusiji, cijene kruha prošle su godine bile više za 20, a šećera za 65 posto nego 2019. godine. Masovni prosvjedi tijekom vikenda u znak potpore uhićenom oporbenom čelniku Alekseju Navaljnom razlog su više za takvu politiku Kremlja.

Međutim, Putinova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice i na svjetsko tržište jer je Rusija najveći izvoznik žita na svijetu.

Samo prošle godine izvezla je 39 milijuna tona, 46 posto ukupne proizvodnje. Ruski poljoprivrednici ističu kako bi se kratkoročni dobitak Putinova režima na unutrašnjem planu mogao odraziti na dugoročnu štetu u vidu pouzdanosti Rusije kao dobavljača.

„Uvođenje ograničenja je način izvlačenja gotovine od farmera“, ističe Dmitrij Bravkov, vlasnik farme oko 500 kilometara jugozapadno od Moskve na kojoj zapošljava 60 ljudi.

Prema vladinoj odluci, od sredine veljače naplaćivat će se naknada od 25 eura po toni pšenice namijenjene izvozu.

Početkom ožujka iznos naknade će se udvostručiti i potrajat će do kraja lipnja. Izračun konzultantske tvrtke SovEcon pokazuje da će mjere stajati proizvođače pšenice i do 135 milijardi rubalja u izgubljenim prihodima, odnosno 1,8 milijardi dolara.

„U svijetu ima obilje pšenice. Ako ju Rusija ne isporuči, netko drugi hoće“, kaže Bravkov koji se poljoprivredom bavi već 14 godina. Svjetske cijene žita skočile su na najvišu razinu u posljednjih šest godina jer je loše vrijeme smanjilo urod u nekim ključnim područjima svijeta, a velike količine pokupovala je Kina.

I ovce i novce

Primjerice, u proteklih šest mjeseci cijena ruskog žita porasla je 43 posto te je 20. siječnja dosegla 297 dolara za tonu, prema podacima konzultantske tvrtke IKAR. To je poseban problem za zemlje u razvoju gdje troškovi hrane čine znatan dio kućnog budžeta stanovništva.

Nesigurnost oko ruskih isporuka već se odrazio na neke velike kupce, pa je tako vodeći svjetski uvoznik Egipat otkazao natječaj za kupnju 12. siječnja, što se događa vrlo rijetko. Abdolreza Abassian, ekonomist Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) smatra da Rusija želi imati „i ovce i novce“.

„Želi imati veliki udjel na izvoznom tržištu, a istovremeno ne želi biti izložena problemima u globalnom prehrambenom sektoru. U pravilu takvi planovi nisu dugoročno uspješni“, kaže Abassian.