Nakon što je novim Zakonom o cestovnom prijevozu iz 2018. Vlada uspjela uglavnom pomiriti dotadašnje netrpeljivosti između tradicionalnih taksi udruženja i postojećih tvrtki s jedne strane te novih platformi za taksi prijevoz, prije svega Ubera i Bolta, sada se opet čuju pozivi za izmjenu postojeće regulative.

Osim standardnih poslovnih problema i prozivanja nelojalne konkurencije, danas je situaciju dodatno zakomplicirala pandemija Covida-19 koja je zaustavila turizam, a isto tako i mnoga društvena događanja i putovanja. Situacija je posebno alarmantna u jadranskim gradovima u kojima taksisti žive uglavnom od turista kojih je ove godine bilo vrlo malo.

Tako nam Jozo Kovačević, predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika Zagreba kaže da su problemi postojećeg zakona neadekvatna i nesustavna kontrola izdanih dozvola za obavljanje taksi prijevoza.

“Predlažemo da svako taksi vozilo mora imati dozvolu za obavljanje taksi prijevoza, jer postojeće stanje je takvo da se na jednu dozvolu može staviti neograničeni broj vozila što je u potpunosti neprihvatljivo i neodrživo, te gubi smisao postojanja dozvola.

Smatramo potrebnim da svako vozilo koje ima dozvolu za taksi prijevoz temeljem koje pruža taksi uslugu bude označeno posebnom vinjetom, različitom za svaki grad. Dozvola za svako taksi vozilo trebala bi biti posebno plaćena temeljem određenog maksimalnog iznosa u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj”, ističe Kovačević.

Vođenje registra

Dodaje da je i nužno uvesti obvezno sustavno i precizno vođenje registra vozila, vidljivog svim građanima, a potrebno je i ograničiti mogućnost da jedan upravitelj prijevoza može obavljati svoju svrhu, propisanu Zakonom, u neograničenom broju obrta i trgovačkih društava.

Na njegovom tragu je i Milivoj Topić, predsjednik ceha prijevoznika Udruženja obrtnika Splita, koji naglašava da u Hrvatskoj i dalje imamo preveliki broj vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, a konkretnu brojku nitko ne može sa sigurnošću utvrditi je ne postoji registar vozila.

“Ima puno slučajeva taksista koji honorarno rade taj posao, bez ikakvog nadzora te nerijetko bez ikakvog ugovora o zasnivanju radnog odnosa. Zbog toga je sigurnost prijevoza u Hrvatskoj svedena na minimum, za razliku od drugih europskih zemalja koje su temeljem EU direktiva u svoje zakonodavstvo naglasak stavili na stručnu osposobljenost za prijevoznike koji se bave javnim prijevozom”, kaže Topić.

Dodaje da je pozitivno da danas više ne postoje brojne tvrtke koje su poslovale preko raznih platformi, no državni proračun je već oštećen jer su takve tvrtke ostale dužne više stotina tisuća kuna neplaćenih javnih davanja, a oštećeni su i ostali prijevoznici koji su izgubili u natjecanju s takvom nelojalnom konkurencijom.

“Činjenica je da je teško poslovati u takvim neravnopravnim uvjetima gdje obrtnik za loše poslovanje odgovara svojom imovinom, a netko tko je otvorio “jednostavnu“ tvrtku za tek 10 kuna samo s tim kapitalom”, navodi Topić.

Na pitanje kako sada, nakon tri godine vidi konkurenciju Ubera i Bolta, Kovačević ističe, da pozdravlja zdravu i legalnu konkurenciju, ali naglašava kako je kod spomenutih platformi za prijevoz uočeno puno nepravilnosti, koje treba sustavno pratiti i sankcionirati.

Radna mjesta

Iz Ubera su nam poručili da je hrvatski Zakon o cestovnom prijevozu iz 2018. bio je jedna od prvih modernih regulativa o uslugama dijeljenog prijevoza u Europi te da bilo pogrešno vraćati kotač regulative unatrag.

“Tijekom posljednje dvije i pol godine svjedoci smo povećanja opcija prijevoza u hrvatskim gradovima, golemog rasta broja radnih mjesta u sektoru, kao i povećane transparentnosti i nižih cijena za korisnike.

Vraćanje tržišta u prethodno stanje značilo bi korak unatrag, značajan gubitak radnih mjesta te nepotrebne administrativne prepreke za poduzetnike”, ističu iz Ubera.