Prije dvije i pol godine, početkom kolovoza 2018., Vlada je odlučila smanjiti broj državnih agencija, zavoda, instituta i poduzeća, prema kojem je trebalo ugasiti ili pripojiti drugim institucijama njih ukupno 54, no taj veliki poduhvat u nekoliko slučajeva ni do danas nije proveden.

Jedan od njih je tvrtka Nacionalna veletržnica, u 100-postotnom vlasništvu države, koja je s radom prema hodogramu koji je Vlada utvrdila, trebala ključ u bravu staviti do 1. siječnja 2019.

U portfelju tri veletržnice

Tvrtka, inače, postoji više od 20 godina, pokrenuta je još 1997., kao dio projekta izgradnje veletržnica voća i povrća u Hrvatskoj, koji je radi razvoja poljoprivrede preporučili stručnjaci FAO-a.

Tvrtka konstantno ima dva zaposlena, a u njezinu portfelju su tri regionalne veletržnice, od kojih je većinski vlasnik u riječkoj, dok u pridruženim članicama grupe Regionalnoj veletržnici Split drži 35,9 i Regionalnoj veletržnici Osijek 41 posto.

Prema podacima konsolidiranog financijskog izvješća za 2019. grupacija Nacionalna veletržnica ostvarila je ukupno 2,42 milijuna kuna prihoda i gubitak od 70,5 tisuća kuna, dok su ukupni prihodi matice, koju se treba ugasiti, bili 604 tisuće kuna.

Pri utvrđivanju liste nepotrebnih tvrtki i institucija u Vladi su se vodili i nalazom Državne revizije koja je zaključila da tvrtka ne obavlja djelatnost za koju je osnovana i ne ostvaruje prihode od poslovnih aktivnosti, nego od kamata na deponirana sredstva i subvencija ministarstva.

U vrijeme donošenja odluke za gašenje tvrtke zadužen je bio tadašnji resorni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, no na brzoj provedbi nije puno inzistirala niti njegova nasljednica, današnja ministrica Marija Vučković.

Na upit o tom slučaju iz Ministarstva poljoprivrede dobili smo odgovor kako se nije odustalo od Zaključka Vlade o gašenju, te su, ističu, u tijeku aktivnosti za njegovu realizaciju.

Prema informaciji iz financijskih izvješća Nacionalne veletržnice, ali i CERP-a, tvrtka je kao administrator kredita za izgradnju mreže veletržnica preuzela kredite EBRD-a i CEI-a, kojima je financirana izrada projektne dokumentacije, financiranje i nadzor radova na izgradnji veletržnica, koje su dane u podzajam regionalnim veletržnicama.

Nacionalne veletržnice pri tom nisu bile korisnik, nego samo nositelj kredita, a u cijelosti ga je u međuvremenu otplatilo Ministarstvo financija kao državni jamac. Umjesto naplate od regionalnih veletržnica koje su bile korisnici kredita, Nacionalna veletržnica potraživanja je pretvaralo u uloge i tako je danas njihov suvlasnik.

No, da bi došlo do realizacije vladine odluke o gašenju Nacionalne veletržnice, potrebno je raščistiti odnos s Ministarstvom financija za dug za kredit EBRD-a. Prema podacima koje je uprava navela u financijskom izvješću za 2019. riječ je o iznosu od 33,79 milijuna kuna.

Skupština još nije sazvana

Plan je uprave bio da se još tijekom prošle godine u dogovoru s Ministarstvom financija taj dug upiše u povećanje temeljnog kapitala (koji je inače na razini od 8,38 milijuna kuna) do visine otplaćenog iznosa, te da se preostali iznos unese u kapitalne pričuve i koristi za pokriće tekućeg gubitka i eventualnih budućih gubitaka.

Skupština Nacionalne veletržnice na kojoj će se odlučivati o izvješću za 2019., te o spomenutom rješenju duga, još nije sazvana.