Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su poboljšana u prosincu, odražavajući val optimizma u industriji i maloprodaji u vrijeme božićnih kupnji, ali poslovni čelnici signalizirali su manju potrebu za radnicima, pokazuje izvješće EK.

U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u prosincu iznosio 86,6 bodova i porastao je za 0,8 bodova u odnosu na studeni, objavila je Europska komisija u mjesečnom izvješću. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. do 22. prosinca, prije snažnog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojem je stradalo sedmero ljudi i prouzročena je ogromna materijalna šteta.

Najviše su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i graditeljstvu, iskazana u rastu indeksa za 4,9 odnosno 4,2 boda. U mjesecu božićne kupnje znatno je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 4,2 boda, prekinuvši tromjesečno razdoblje pada.

Drugi val pandemije koronavirusa i opetovano uvođenje ograničenja njegova širenja nepovoljno su pak utjecali na očekivanja potrošača i poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu odgovarajućih indeksa za 2,8 odnosno 2,1 bod.

Opetovano širenje virusa i koronamjere rezultirali su i naglim padom indeksa koji iskazuje predviđanja zapošljavanja, za šest bodova, na 90,9 bodova, najnižu razinu od lipnja, pokazuje izvješće EK. U EU indeks ekonomske klime porastao je za 2,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u studenom, na 89,5 bodova.

Gotovo isti bodovni rast u odnosu na revidiranu vrijednost iz studenog bilježio je i ESI eurozone, za 2,7 bodova, na 90,4 boda. Najviše je na oba područja u prosincu poboljšano raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 3,4 boda u EU, te za 3,7 bodova u eurozoni.

Rast indeksa zabilježen je i u sektoru industrije, za 2,9 bodova na oba područja, te u sektoru graditeljstva, za 1,2 u EU odnosno za 1,4 boda u eurozoni.