Banke su u Covid 19 krizu ušle relativno dobrog zdravlja, primjereno zaštićene kapitalom i u trendu pada loših kredita. No, efekti pandemije bit će duboki, posebno na kvalitetu portfelja što će ovisiti o nacionalnim mjerama za ublažavanje posljedica pandemije.

“Izgledi za kvalitetu imovine banaka u nadolazećem razdoblju u velikoj mjeri ovise o kombinaciji gospodarskog oporavka i državne potpore. Od početka pandemije, državne mjere za pomoć gospodarstvenicima odigrale su ključnu ulogu u stabilizaciji kvalitete imovine banaka.

Međutim, čak bi i prijevremeni prekid državnih potpora mogao dovesti do snažnog povećanja stopa neispunjenja ugovornih obveza u nadolazećem razdoblju”, upozorava Deloitte u trećem izdanju Studije o spajanjima i preuzimanja u bankarskom sektoru u Srednjoistočnoj Europi.

Napominje da zakonodavci potiču rano otkrivanje loših kredita i osiguravanje rezerviranja, a mjere za ublažavanje posljedica pandemije, poput moratorija i selektivnih olakšica za banke, mogle u u određenoj mjeri prikriti stvarnu gospodarsku štetu. Bez obzira na to, očekuju se “ogromni budući negativni učinci na kvalitetu portfelja i dobit banaka”.

„Nadolazeće razdoblje razotkrit će stvarnu štetu nastalu uslijed materijalno pogoršanog poslovanja određenih klijenata, koja će vjerojatno dodatno potaknuti konsolidaciju na bankarskom tržištu Srednjoistočne Europe“, rekla je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.

Dobra kapitalna pozicija

Stvarna šteta za banke u regiji može se iščitati iz financijskih rezultata za 2020. godinu i “nema sumnje da će Covid 19 ostaviti snažan trag na rezultatima CEE banaka i u idućoj godini”.

Među ključnim nalazima navodi se da su regionalni kreditori u krizu ušli sa snažnom kapitalnom pozicijom, u prosjeku oko 20 posto u u 2019. što je 0,2 boda više nego godinu ranije. Stabilna je bila i prosječna profitabilnost uz povrat na kapital od 12,7 posto uz istovremeni povrat na aktivu 1,5 posto.

“Visoke razine profitabilnosti zbog daljnjeg pritiska na kamatne stope i rezervacije na kreditne plasmane neće se moći zadržati”, ističe se u studiji.

Gotovo 60 posto ukupne imovine u vlasništvu je 15 najvećih regionalnih grupacija. Gledano po imovini, najveća je i dalje Erste grupa s 8,7 posto tržišnog udjela i prisutnost u 8 država.

Slijedi KBC grupa (tržišni udio od 7,8 %, prisutnost u 4 države) te talijanski UniCredit (tržišni udio od 6,5 % i prisutnost u 9 država). Mađarski OTP ostvario je najveći rast imovine u zahvaljujući aktivnoj M&A strategiji.

Najviše spajanja i preuzimanja od 2019. do rujna 2020. provedeno je u Baltičkoj regiji 6, Srbiji 4, u Češkoj i Rumunjskoj po 3. Pritom su najaktivniji kupci bili mađarski OTP s 3 transakcije i KBC grupa s 2 transakcije. Najaktivniji prodavatelj bio je Société Générale s 4 transakcije, Danske Bank koji je odradio 2 transakcije, a još jedna je u tijeku te Piraeus Bank s 2 transakcije.

U krizi ušli s malo loših kredita

Bankarski sektor Srednje i istočne Europe ušao je u pandemiju sa tek 7,2 posto loših kredita. U usporedbi s 2018. riječ je o tri četvrt postotnog boda manje što odražava višegodišnje pozitivne ekonomske trendove, čišćenje portfelja i poticaje regulatora.

“Sveukupno su udjeli loših kredita bankarskog sektora u CEE na kraju 2019. bili na dosad najnižim zabilježenim razinama što je regionalni bankarski sektor stavilo u relativno povoljan položaj za suočavanje s gospodarskim izazovima i posljedicama za kvalitetu portfelja nastalim zbog pandemije”, ističe Deloitte.

Kako su se na njih reflektirale dobre godine, jedanko tako banke ne mogu izbjeći prelijevanje efekata pandemije, a u kojoj mjeri će sektor to osjetiti ovisit će o rasponu i dosegu državni mjera.

Deloitte zaključuje da su banke u CEE regiji u proteklim godinama bilježile izvanredne rezultate zahvaljujući stabilnom makro okruženju što je prekinula pandemija u prvoj polovici prošle godine naštetivši profitabitabilnosti kapitalu.

Otpornost je od ključne važnosti u doba gospodarskih šokova, a bankarski sektor u Srednjoistočnoj Europi još uvijek je fragmentiran, sa značajnim brojem manjih banaka čiji je tržišni udjel praktički zanemariv.

“Mali, manje učinkoviti i manje otporni igrači možda neće moći samostalno prevladati nastali šok po pitanju kapitala i minimalno prihvatljive profitabilnosti te očekujemo da će se trend konsolidacije nastaviti u nadolazećim godinama pa čak i ubrzati zbog krize prouzročene pandemijom”, zaključuju u Deloitteu.