Unatoč negativnim kretanjima u biznisu i promjenama načina poslovanja koji su obilježili godinu koja je iza nas, hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima.

Analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju pokazuje pozitivne trendove koji bi mogli pokazati da svaka kriza može biti i velika prilika za zaokret te da su ogromna ulaganja u poljoprivredu počela davati rezultate.

Kako stoji u analizi, poljoprivrednu, pandemijsku 2020. godinu, Hrvatska završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji, smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene, ali i rekordnim isplatama potpora poljoprivrednicima.

Isplata potpora

Iz Smartera ističu kako su u 2020.godini potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja značajno rasle i potaknule investicijski ciklus, što je dijelom utjecalo i na rast vrijednosti proizvodnje i produktivnosti. Tijekom godine su dodatno isplaćene potpore, točnije mjere pomoći zbog korona krize sektorima koji su bili na najjačem udaru, primjerice sektoru stočarstva, svinjogojstva, vinarstva.

˝Kroz 2020. aktivno smo analizirali stanje u svim segmentima poljoprivrede i ukazivali na pozitivne i negativne promjene na tržištu koje je donijela pandemija. Raduje nas što su ostvareni pozitivni pomaci, ali smo mišljenja kako je važno poduzimati odlučne korake koji će dugoročnije imati pozitivni učinak na poljoprivredu u cijelosti.

Godina je pokazala da u klimatološki dobroj proizvodnoj godini, u kriznim uvjetima urušavanja tržišta, značajnije ulaganje u konačnici daje i dobar rezultat. No, rješavanje osnovnih pretpostavki za konkurentnijom poljoprivredom još je ispred nas.

Ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Uvjereni smo kako budući ciljevi i akcijski planovi, koji bi trebali biti izrađeni, moraju pratiti nove proizvodne investicije, a strategija poljoprivrede usmjerena na podizanje konkurentnosti te proizvodnji koje imaju dobar temelj da budu nositelji budućeg razvoja˝, ocjena je Smartera.

Pozitivne pomake ističu i iz Hrvatske poljoprivredne komore. ˝Hrvatska poljoprivreda prošle je godine bila pod velikim izazovima zbog pandemije iz koje smo naučili da je važno biti samodostatan u proizvodnji te da treba pronaći način da se što više kupuje u kratkim lancima opskrbe od naših proizvođača, ali i da se više kontrolira hrane i poljoprivredni proizvodi koji se uvoze u Hrvatsku.

U godini iza nas imamo rast vrijednosti proizvodnje, smanjenje deficita, a isplaćena je i rekordna potpora. Sve su ovo dobri pomaci i vjerujemo da će se ovaj trend nastaviti. Na žalost, potres koji nas je pogodio sigurno će se negativno odraziti na neke trendove zbog čega svi moramo uložiti napor na obnovi poljoprivrednog potencijala.

Naše je mišljenje da je svaka kriza i prilika i da moramo kroz 2021. godinu skupiti snagu i napraviti strateške planove koje će se uklopiti u buduću Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, tako da povećamo proizvodnju, potaknemo udruživanje i uvođenje novih tehnologija i radimo na tome da poljoprivrednici ostvaruju dostojanstven dohodak te da zaustavimo iseljavanje iz ruralnih krajeva.

Godina iza nas je bila rekordna u nekim proizvodnjama što unosi dodatni optimizam da nam raste produktivnosti i da sva ulaganja u sektor polako donose i rezultate˝, poručuju iz HPK.

Situaciju na terenu i potresom pogođena područja u nedjelju su obišli ministrica poljoprivrede Marija Vučković i predsjednik HPK Mladena Jakopovića.

Od 587 do sada kontaktiranih PG-ova 264 ima manje ili veće štete, a uglavnom se radi o stočarskim gospodarstvima čija je stoka adekvatno zbrinuta. Iz resornog ministarstva najavili su da ovog tjedna započinje žurna isplata izravnih plaćanja u vrijednosti 35 milijuna kuna za 14 tisuća poljoprivrednih gospodarstava na područjima stradalima u potresima i poplavama

Apel bankarima

Nastavno na to, iz HPK su u ponedjeljak apelirali na bankarski sektor u Hrvatskoj da se solidarizira s poljoprivrednicima koji su nastradali u potresu te da ne vrše obustave isplata potpora koje će pogođenim poljoprivrednicima sjesti ovih dana na račune.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna proizvodnja je u 2020. narasla za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno sa 17,9 milijardi kuna na 18,8 milijardi kuna. Zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto.

˝Naša je procjena da je na rast vrijednosti proizvodnje, uz rast cijena, u najvećem dijelu utjecala rekordna proizvodnja pšenice, kukuruza i drugih žitarica te uljarica. Ostvareni su pomaci i u ostalim proizvodnjama, primjerice ostvarena je rekordna proizvodnja krumpira, maslina, a pozitivni trendovi su i u voćarstvu te proizvodnji povrća, a pomaka ima i u nekim sektorima stočarske proizvodnje. Ipak, da bismo mogli govoriti o dugoročnim trendovima, treba analizirati konačne rezultate.

Slično je i s robnom razmjenom, jer veća proizvodnja i izvoz sirovina, a ne proizvoda dodane vrijednosti, sigurno je utjecao na bolju robnu razmjenu, no s tim ne smijemo biti zadovoljni. Potrebno je pronaći dugoročne modele poslovanja kako bi se sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini˝, poručuju iz Smartera.

DZS je pred kraj godine objavio i privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava iz popisa poljoprivrede provedenog u lipnju i listopadu ove godine koji je obuhvatio 173.776 OPG-ova i oko 4400 poslovnih subjekata. Poljoprivredna gospodarstva su u 2020. koristila ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje u usporedbi s 2016.,godinom kada je rađeno posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, ali i pad broja goveda.

Rekordna isplata potpora

Agencija za plaćanja u poljoprivredi je do 30. studenog, isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima. Usporedbe radi, prije pet godina isplaćeno je 4,3 milijarde kuna sredstava, a Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako i u 2021. godini nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava kroz 27 natječaja, čiji je glavni cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i prerađivača te je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna.

U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula je 69 posto, što je 8,11 postotnih bodova više nego u istom razdoblju lani. Ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci iznosila je 1,7 milijardu eura, što je rast od 5 posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto.

Ostvaren je deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje. U strukturi izvoza i dalje su najznačajniji proizvodi žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura.

Iz Smartera zaključuju kako su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine značajnije usmjerili na domaću prodaju, odnosno da je došlo do trenda smanjenja pritiska uvoznih roba.

˝Većina trgovačkih lanaca okrenula se domaćim proizvođačima te ih pozivala da im se priključe u opskrbi. Kriza nam je ove godine otvorila i priliku da razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se značajnije okrenemo domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju˝, poručuju za kraj iz Smartera.