Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u godini koja je iza nas bilo je 53 opoziva vezanih uz hranu od čega se 20 odnosilo na kemijske kontaminante, 18 na mikroorganizme i 15 na ostalo.

Kako ističu u ministarstvu, ostale opasnosti odnose se na migracije iz materijala u kontaktu hranom (četiri opoziva), komadiće stranog tijela u hrani (također četiri opoziva), neoznačene alergene (tri opoziva), pogrešno označavanje (dva opoziva) i po jedan opoziv vezan uz neispravnu ambalažu i neodobreni sastojak (sadržaj aditiva).

Podaci pokazuju i kako je najčešće do opoziva prehrambenih proizvoda došlo tijekom prosinca kada ih je bilo 15 i studenog, kada ih je zabilježeno 11.

“Najveći broj opoziva odnosio se na žitarica i proizvoda pekarstva (krekere i grisine), masti i ulja, meso peradi, ribu, materijale u kontaktu s hranom i orašaste plodove i sjemenke (po pet opoziva za svaku od ovih kategorija).

Do opoziva krekera i grisina te sjemenki uljarica u najvećem broju slučajeva došlo je uslijed povećane količine etilen oksida, a do opoziva ribe (najčešće lososa) i mesnih proizvoda najčešće uslijed prisustva bakterije Listeria monocytogenes.

Prisustvo bakterije Salmonella spp. bio je najčešći razlog opoziva mesa peradi”, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Sumnjivo i dampinške cijene

Ove brojke komentirali su i iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) iz koje ističu kako oni kontinuirano upozoravaju na činjenicu da na hrvatsko tržište iz uvoza dolaze proizvodi sumnjive kvalitete koji se prodaju po dampinškim cijenama.

“Ne iznenađuje nas da u zadnje vrijeme dolazi do pojačanog povlačenja proizvoda koji su zdravstveno neispravni, što je upozorenje kako je potrebno pojačati kontrole uvoznih proizvoda na tržištu.

Hrvatski proizvođači u poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane primjenjuju najveće standarde proizvodnje i često domaća proizvodnja podliježe jačim i strožim kontrolama nego uvozni proizvodi.

Kontrola proizvoda se provodi temeljem godišnjeg plana monitoringa koji izrađuju nadležne inspekcije, te obuhvat kontrola ne može zahvatiti sve ono što iz uvoza dolazi na domaće tržište.

Zbog toga smo tijekom ove godine u nekoliko navrata tražili pojačanu kontrolu, te jasnije komuniciranje nadležnih inspekcija o kojim se proizvodima radi, odakle se oni uvoze, tko su proizvođači i uvoznici, odnosno koji trgovci imaju najveći broj proizvoda koji su zdravstveno neispravni”, kažu iz HPK.

Kako tvrde, protekla godina uvjerila nas je kako je jedan od najboljih način nabave hrane i ostalih proizvoda iz poljoprivredne proizvodnje kroz kratke lance opskrbe.

Uz to, upravo aktualna kriza pokazala je da su potrošači spremni kupovati domaće proizvode, ali oni moraju biti dostupniji na policama trgovina preko koje se i odvija najveći dio trgovine hranom i ostalih poljoprivrednih proizvoda.

“S obzirom na to da je zbog krize, pada HoReCa kanala i turizma, prekida u lancima opskrbe došlo do ogromnih viškova roba na globalnom tržištu, dio tih proizvoda završava i na našem tržištu.

Vjerujemo da su posljednji slučajevi i opozivi prehrambenih proizvoda dovoljan dokaz da su hrvatski poljoprivredni proizvođači u pravu kada tvrde da je na tržištu puno proizvoda sumnjive kvalitete.

Zato je važno da se u budućnosti preispita sustav funkcioniranja kontrola zdravstvene ispravnosti hrane koja nam se prodaje te da se veća pozornost posveti i kontroli kvalitete, ali i dampinških cijena.

Tijekom ljeta HPK je uputila zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da se napravi analiza uvoznih cijena jer su naši proizvođači (proizvođači mesa, voća, povrća, pekarskih proizvoda, vina i slično), ukazali kako se na tržištu nalaze izuzetno jeftini proizvodi za koje je teško utvrditi kako je moguće da im je cijena tako niska s obzirom na troškove proizvodnje. Na ovaj način teško je konkurirati s domaćim proizvodima”, upozoravaju iz HPK.

‘Čitajte deklaracije!’

Komora apelira na potrošače da čitaju deklaracije i daju prednost domaćim proizvodima, a smatraju i kako je potrebno izmijeniti i zakonsku regulativu označavanja proizvoda i jače vidljivosti, točnije isticanja domaćih proizvoda.

“Isto tako, potrebno je snažnije kažnjavati uvoznike koji uvoze sumnjive proizvode koji mogu utjecati na zdravlje potrošača. Zdravlje je najvažnija kategorija i potrebno je na sve moguće načine zaštiti potrošače od proizvoda koji su upitne zdravstvene ispravnosti.

Zato bi kazne trebale biti oštrije, a potrebno je i jače provoditi Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama koji na terenu još nije dovoljno zaštitio domaću kvalitetnu proizvodnju.

Hrvatska je veliki uvoznik hrane, a dok se negativni trendovi ne promjene bit će potrebno provoditi jače kontrole hrane koja se uvozi”, poručuju iz HPK.

S ciljem što boljeg informiranja potrošača ministarstvo i AKD u svibnju lani lansirali su besplatnu mobilnu aplikaciju HRana, za upozorenja o hrani, a koja je dosad skinuta (samo) 6187 puta.

“Korisnici aplikacije imaju privilegiju biti pravovremeno obaviješteni o svim opozivima i povlačenjima proizvoda koji se provode u Hrvatskoj zaprimanjem „web push“ poruka.

Također, jedan od razloga razvoja aplikacije bio je i interes Ministarstva poljoprivrede da cijeli RASFF sustav bude transparentan i javno dostupan što se njome i postiglo jer tu su vidljive i sve obavijesti koje su zaprimljene putem RASFF sustava i ne odnose se na postupak opoziva i povlačenja”, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.