Pomoć područjima Sisačko-moslavačke županije razorenima potresom u utorak stiže neprestano iz cijele Hrvatske, bilo materijalna bilo novčana, lanac solidarnosti ojačao je, prelazeći i državne granice. Ruku podrške u nevolji susjedima pružaju zemlje regije, od Slovenije do Srbije i Makedonije, a odmah su put Hrvatske krenule i snage iz Italije. Još u utorak navečer Civilna zaštita regije Veneto poslala je prema pogođenim krajevima 48 velikih šatora sa šest kontejnera, u organizaciji čega su pripadnicima Civilne zaštite, kako javlja talijanski portal Nordest24, s kamionima uskočili volonteri iz Padove, grada gdje u bolnici kao kirurginja radi i hrvatska liječnica dr. Nela Sršen, i inače intenzivno upoznata sa zbivanjima u svojoj domovini.
Konvoj humanitarne pomoći jutros je u Petrinju stigao i iz najistočnije talijanske regije Furlanija Julijska krajina; jučer se iz sjedišta Civilne zaštite u Palmanovi, poznatom trgovačkom gradiću u koji rado navraćaju i Hrvati, zaputilo pet kombija s 50-ak poljskih šatora za smještaj stradalih u razornom potresu oko Petrinje.
“U izravnoj liniji koju smo aktivirali sa šefom nacionalnog odjela Angelom Borrellijem zatražili su od nas da pripremimo potpore za slanje u područja pogođena potresom. Stoga je materijal pripremljen i odlazi u kasnim večernjim satima prema Hrvatskoj, zajedno s trojicom dužnosnika regionalne civilne zaštite i jednim dobrovoljcem”, kazao je u utorak poslijepodne viceguverner regije zadužen za zdravstvo Riccardo Riccardi, a prenosi Nordest24. Operacije spašavanja, dodao je, izravno se koordiniraju iz Bruxellesa.
Osim toliko nužne robe, iz Furlanije Julijske krajine jutros su u okolicu Petrinje stigli i ljudski resursi. Kako je poručio predsjednik regije Massimiliano Fedriga, riječ je o timovima Civilne zaštite, koji su, kako vidimo po slikama koje je prenio i ugledni dnevnik Messaggero Veneto, vojnimkamionima dopremili kontejnere za privremeni smještaj unesrećenika.
Furlanija nije okolišala iskazati pomoć Hrvatskoj, već i nakon ožujskog potresa u Zagrebu odaslala je što je trebalo, znajući kakve su traume zadesile građane, jer velik dio furlanskoga stanovništva iskusio je slično. Još dobro pamte, naime, 6. svibnja 1976. kad je, u 21 sat, razoran potres odnio 976 ljudskih života, uništivši pritom 70.000 objekata. Magnituda je bila neznatno jača od petrinjskog 29. prosinca, iznosila je 6,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom na dubini od 5,7 kilometara, sjeverno od Udina, gotovo pod Julijskim Alpama. Potres se osjetio i u Austriji i Sloveniji, tj. bivšoj Jugoslaviji, a podrhtavanja su trajala do 15. rujna. Obnovi uništenih krajeva odazvali su se, prisjećaju se danas neki Hrvati, i volonteri i tvrtke iz bivše Jugoslavije, šaljući građevinski materijal, montažne i mobilne kućice…
Indikativna je izjava tadašnjeg nadbiskupa Udina Alfreda Battistija od 12. svibnja 1976., u povodu početka obnove, a koja se nerijetko citira kod svake veće prirodne nepogode u tim krajevima (a Italija je zadnjih godina imala niz žestokih potresa): ”Prvo tvornice, potom kuće, a onda crkve”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu