Sve kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj od 29. prosinca imaju obvezu održavanja zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti rizicima, propisano je najnovijom odlukom Hrvatske narodne banke (HNB).

HNB je, naime, u Narodnim novinama od 23. prosinca objavio Odluku o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik, a uzimajući u obzir skorašnje stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koji donosi izmjene i u području zaštitnih slojeva kapitala.

Zbrajanje slojeva

Izmjene Zakona o kreditnim institucijama Hrvatski je sabor raspravio početkom prosinca na 4. redovnoj sjednici, a usvojio ih je 18. prosinca, na 5. izvanrednoj sjednici. Prema prijelaznim i izavršnim odredbama, te izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama stupaju na snagu 29. prosinca.

Njenim stupanjem na snagu prestat će vrijediti prethodna odluka o primjeni zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik iz 2017., a kojom su bile propisane dvije stope toga zaštitnog sloja (1,5 posto i 3 posto) za dvije skupine kreditnih institucija, ovisno o vrsti, opsegu i složenosti njihovih poslova.

Naime, budući da se zaštitni sloj za sistemski važne institucije i za strukturni sistemski rizik s primjenom najnovijih izmjena i dopuna počinju zbrajati, više ne postoji potreba da se sistemski rizici koji proizlaze iz veličine pojedinih kreditnih institucija i koncentracije bankarskog sektora pokrivaju višom stopom zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik.

Naime, ti će se rizici pokrivati zaštitnim slojem za ostale sistemski važne kreditne institucije, objašnjavaju iz središnje banke. Ističu i kako se Odluka o visini stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik temelji na redovitoj analizi strukturnih elemenata financijske stabilnosti i sistemskog rizika u gospodarstvu.

Ranjivosti sustava

“Otprije umjereno visoke, strukturne ranjivosti sustava i izloženosti sistemskom riziku dodatno su se povećale nakon izbijanja pandemije koronavirusa.

Razina javnog duga naglo je porasla zbog izdataka za financiranje mjera za ublažavanje negativnih učinaka pandemije i cikličkog pada prihoda, a znatan rast financiranja od strane domaćega bankarskog sektora i ostalih financijskih posrednika povećava rizike za financijsku stabilnost koji proizlaze iz otprije visoke povezanosti države i financijskog sektora.

Nefinancijska su poduzeća, unatoč razduživanju prethodnih godina, krizu dočekala s relativno visokom razinom duga, a povećani rizik insolventnosti trenutačno je naglašeniji u segmentu malih i srednjih poduzeća, koja su više pogođena mjerama za kontrolu prenošenja virusa.

Iako su financijske ranjivosti unutar sektora kućanstava manje izražene nego kod poduzeća, makroekonomske neravnoteže osobito su duboke na području tržišta rada”, navode iz HNB-a.

„Važnu ulogu pritom će imati bankarski sektor, koji je ovu krizu dočekao vrlo dobro kapitaliziran i likvidan i koji nastavkom kreditiranja može pridonijeti bržem oporavku domaćega gospodarstva.

U skladu s tim HNB je odlučio zadržati zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik u visini od 1,5 posto ukupnog iznosa izloženosti riziku za sve kreditne institucije”, navodi se u objavi središnje banke.