U tijeku je za hrvatske prilike posve atipična, i potvrđeno jedinstvena procedura koja se tiče ostvarivanja određenog prava potencijalnih korisnika, a karakteristična po tome što se u cilju prikupljanja svih podataka državna uprava umrežila – i to ovaj put po prvi put u cijelosti, tako da se u nizu njihovih klikova vidi sve glede ispunjavanja uvjeta za ostvarivanje prava, dok s druge strane potencijalni korisnik treba predati tek jedan jedini podnesak – svoj zahtjev. Manipulacije se stoga u konkretnom slučaju isključuju, a prvi  takav pozitivan primjer koji bi i u širim razmjerima bio najpoželjniji model za funkcioniranje državne uprave, bilježi se u najnovijoj praksi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koja je netom krenula u području ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu osoba starijih od 65 godina.

Pritom je u prvom tjednu glede nove mogućnosti za ostvarivanje navedenog prava, dakle od utorka, 15. prosinca pa do srijede, 23. prosinca, u HZMO-u zaprimljen ukupno 2571 zahtjev, od čega najviše u Područnoj službi u Zagrebu (534 zahtjeva), a zatim ovim redom slijede iste njihove službe u Osijeku (242), Sisku  (194), Slavonskom Brodu (189) i Vukovaru (189).  Pored toga, navedena ukupna brojka odnosi se na zahtjeve zaprimljene u poslovnim jedinicama HZMO-a i elektroničkim putem, dok zahtjevi upućeni preporučeno poštom još im pristižu, i stoga ni ova brojka nije konačna. Sam rok za prijavu, pak, trajno je otvoren, što znači da ne postoji mogućnost da ga se prekorači, odnosno da podnositelj zakasni predati zahtjev.

Analiza radne skupine za izradu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe predvidjela je ukupno 19.700 zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu tijekom 2021. U prva četiri dana, podsjetimo, zaprimljeno je 975 zahtjeva, zatim u sljedeća tri dana još njih 1596, tako da se kroz prvih sedam dana, odnosno od početka zaprimanja zahtjeva brojka povećala na navedeni 2571 zahtjev, pa s obzirom na ovaj trend njihovog zaprimanja, prema izjavi ravnatelja HZMO-a Ivana Serdara za Poslovni dnevnik, očekuje se kako će “brojka biti znatno veća nakon stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, od 1. siječnja 2021”.

“Nakon siječnja izradit ćemo analizu podnesenih i odobrenih zahtjeva, koja će pokazati konkretnije rezultate. Svjesni smo da se radi o građanima koji se uglavnom ne koriste internetom i digitalnim medijima, stoga smo fokus informiranja javnosti usmjerili na lokalne i nacionalne medije”, pojašnjava Serdar.

Upravo kako se u odgovoru HZMO-a navodi na naš upit vezano ne samo za početne podatke, već šire od toga i među ostalim glede procesa informiranja javnosti te sveobuhvatnosti procesa I ostvarivanja ciljeva, kampanja upoznavanja u ovoj fazi ostaje fokusirana i na nacionalne i na lokalne medije, što znači temeljem karakteristične tematske ‘suradnje’ za koju su mediji u prikupljanju novih informacija po  ‘defaultu’ zainteresirani, kako pod uplivom javnog interesa, tako kod dijela njih prije svega poslovnog interesa, u cilju što boljeg upoznavanja s novim pravom samih potencijalnih korisnika.

Nacionalna naknada za starije osobe financira se iz općih prihoda proračuna za što je osigurano 132 milijuna kuna za 2021. HZMO je od svibnja ove godine, kako se ističe, intenzivirao poslovne procese i aktivnosti neophodne za primjenu samog Zakona, čime je  obuhvaćena i  kvalitetna suradnja koja je uspostavljena sa svim javnopravnim tijelima od kojih je potrebno prikupiti i razmijeniti podatke potrebne za ostvarivanje prava.  To znači da su budući korisnici rasterećeni prikupljanja dokumentacije, s time da se uz brže ostvarivanje prava kroz razmjenu podataka osigurava i ekonomičnost postupka –  manji troškovi za korisnike, tvrde, ali i sigurnost u točnosti podataka o kojima ovisi pravo.

“Svi zainteresirani za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe mogu se obratiti osobno, telefonom ili putem e-pošte svim poslovnim jedinicama HZMO-a diljem Hrvatske. Također, na svim lokacijama HZMO-a i Centara za socijalnu skrb dostupni su informativni letci o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a uz medijsku kampanju, u suradnji s nacionalnim i lokalnim medijima, kontinuirano informiramo javnost”, navode iz HZMO-a čiji ravnatelj ističe da ovu godinu završavaju sa znatno poboljšanim poslovnim procesima, u smislu automatizacije postupaka ručne obrade dokumenata, što dovodi do povećanja učinkovitosti i ažurnosti poslovanja.

“Time se direktno utječe na skraćivanje trajanja postupka ostvarivanja prava na mirovinsko osiguranje i doplatka za djecu. Putem sustava e-Građani korisnicima je omogućeno podnošenje zahtjeva za priznanje prava na doplatak za djecu i zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe. Tako  je omogućen  brži, lakši i jeftiniji način podnošenja zahtjeva, bez potrebe dolaska na šaltere HZMO-a. U 2021. nastavljamo s digitalizacijom poslovanja, prvenstveno u okviru projekta e-HZMO, kojim će se značajno transformirati poslovni procesi, ubrzati i smanjiti troškovi korištenjem naprednih IKT-a”, najavljuje Serdar dodajući da će im i u 2021. u fokusu biti poboljšanje iskustva korisnika, u smislu bržeg ostvarenja prava kroz razvoj elektroničkih usluga.