U najprometnijoj europskoj trajektnoj luci, britanskom Doveru, još prije godinu dana uvjeravali su da su spremni za različite scenarije koji slijede zbog neizvjesnosti zaključenja sporazuma o budućim odnosima Ujedinjenog Kraljevstva i EU, no, ipak su zatečeni zastojem i kolonama više tisuća kamiona natovarenih robom.

Britanska trgovina je stala, i to ne zbog očekivanog razloga, nepostizanja nepostizanja dogovora oko odnosa nakon Brexita, nego straha od novog soja virusa korone, premda Britanci sumnjaju da Francuzi, koji su najžešći u zatvaranju granica, uvjereni da tu postoji i taktike radi pritiska da se u narednih osam dana ipak postigne dogovorni budući odnosi.

Trenutku blokadu prometa osim Francuske nametnule su i Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija i još neke članice, a toj EU osovini pristupila se vrlo brzo i Hrvatska, uvodeći prekid zrakoplovnih linija s Britanijom.

U iščekivanju kompromisa između Londona i Bruxellesa, zbog virusa, ali i sporazuma kojim će se regulirati daljnji odnosi s Britanijom, među hrvatskim gospodarstvenicima nema dramatike kao u nekim drugim članicama.

Kaosa nema dijelom zbog činjenice da su proteklih godinu dana prijelaznog razdoblja i same tvrtke koje posluju na britanskom tržištu, prošle edukaciju i pripremu za sve moguće scenarije, preko Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i HUP-a, te nadležnih državnih institucija.

S druge strane, u zastoju je i turizam, a kad je posrijedi sam izvoz, kako kažu u Udruženju Hrvatskih izvoznika, ove godine problem je svima Covid-19, pa sam upitnik oko dogovora Britanije i kontinenta i nije u prvom planu.

Činjenica da nema prevelikog uzbuđenja i panike među domaćim gospodarstvenika rezultat je i toga što Britanija, iako izvoz posljednjih godina bilježi rast, pa čak i u ovoj korona-godini, ipak nije među hrvatskim izvoznim top-tržištima.

Točnije, u ovoj godini Britanija je 20. vanjsko-trgovinski partner Hrvatske, a u ukupnoj robnoj razmjeni ima udjel od od 1,29 posto. Do sada je odnos uvoza i izvoza u pravilu bio na strani Britanije, no ove godine nakratko, u prvom polugodištu, po prvi puta ostvaren je bio suficit.

Velika Britanija jedna je od zemalja s kojom ni u uvjetima koronakrize još nije zabilježen negativan trend, iako polako dinamika rasta slabi, pa je s 25 posto u prva četiri mjeseca do kraja rujna skliznuo na 2,1 posto. U brojkama, hrvatski izvoz na britanskom tržištu u ovoj godini prešao je 180 milijuna eura.

Sve nadležne institucije u Hrvatskoj izdale su i zadnja prosinačka upozorenja hrvatskim gospodarstvenicima i financijašima i u svima je sadržano upozorenje da se ovako s Britanijom, kao dosad, posluje samo još osam dana.

Od 1. siječnja 2021. UK postaje tzv. treća zemlja i režim poslovanja će se znatno razlikovati, i u slučaju dogovora, a pogotovo u slučaju nepostizanja dogovora s EU. Ne bude li ratificiran sporazum o uspostavi budućeg partnerstva EU i UK, međusobna će se trgovina obavljati po uvjetima Svjetske trgovinske organizacije, a što je sve izglednije, ističu u HGK.

Hanfa, pak, poziva sve pravne i fizičke osobe iz Hrvatske koje koriste usluge financijskih posrednika iz UK da pažljivo prouče dostupne informacije o implikacijama završetka prijelaznog razdoblja i poduzmu potrebne korake kako bi procijenili učinke na svoje poslovanje.

S 1. siječnjem Hanfa će iz svojih registara izbrisati društva sa sjedištem u UK i Gibraltaru, koja su bila ovlaštena pružati usluge u Hrvatskoj, odnosno distribuirati financijske instrumente, proizvode osiguranja, kao i fondove kojima upravljaju društva za upravljanje iz UK.

HGK, pak, pokušava analizirati neizravni utjecaj Brexita preko vjerojatnog usporavanja gospodarskog rasta u pojedinim članicama EU, a koje su značajan partner hrvatskog gospodarstva. Procjenjuju da bi taj utjecaj na Hrvatsku također trebao biti ograničen.

Očekuje se, naime, da utjecaj na najveće vanjsko-trgovinske partnere Hrvatske, na Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, ne bi trebao biti izražajniji, a najveći negativan utjecaj očekuje se na Irsku i Nizozemsku, s kojima Hrvatska, međutim, ima slabiju gospodarsku povezanost.

Zanimljivo je, u tom kontekstu, da su i u nedavnoj anketi koju je provela Europska gospodarska komora Eurochambers među 58 tisuća gospodarstvenika iz europskih zemalja, upravo Brexit kao svoj najveći problem u narednoj godini istaknuli upravo gospodarstvenici iz Irske i Nizozemske, dok je od sedam glavnih problema za najveći broj zemalja Brexit na zadnjem mjestu, uključujući i Hrvatsku.

Drugima je ove godine, kao nikad ranije, najveći problem rast troškova poslovanja. HGK procjenjuje da bi novi način poslovanja s UK u Hrvatskoj najviše mogli osjetiti izvoznici prehrambenihi proizvoda i prerađivačka industrija, zbog uspostave carinskog nadzora i graničnih kontrola, koje će zahtijevati više vremena i povećati troškove.

Nova pravila poslovanja negativno će osjetiti i izvoznici farmaceutskih proizvoda, koji prema podacima za 2019. čine 10 posto našeg izvoza.

S obzirom na to da UK zauzima peto mjesto u hrvatskom izvozu usluga s ostvarenjem od 993,5 milijuna eura u prošloj godini, a koje se pretežno odnosi na financijske usluge, turizam, prijevoz i IT, dodatno bi mogao biti pogođen taj segment, posebno turistički zbog pada vrijednosti funte i smanjenja potrošnje Britanaca.

Taj efekt vidjet će se brzo, već na proljeće, a koliko su oni značajni za hrvatsko tržište najbolje se spoznalo po lošim učincima za jug Hrvatske tijekom ovogodišnje sezone, posebno na dubrovačkom području, jer Britanci su pretežno aviogosti.