S kakvim rezultatima poduzetnici ispraćaju ovu godinu i kakva su im očekivanja za iduću? Pita li se tvrtke članice Hrvatske udruge poslodavaca, nakon turbulentne 2020. s popriličnom neizvjesnošću gleda se i na nadolazeću godinu.

Anketa HUP-a provedena početkom mjeseca sugerira da gotovo dvije trećine (65%) ispitanih očekuje u ovoj godini pad poslovnih prihoda, ali čak 60 posto ih ni iduće godine u odnosu na ovu ne računa na rast već stagnaciju ili pad prihoda.

Tek svako 20. poduzeće ustvrdilo je da pandemija Covid-19 nije imala utjecaja na ovogodišnje poslovanje, a u idućoj najvažnijom mjerom ili politikom Vlade koja bi mogla doprinijeti uspješni(ji)m rezultatima ocjenjuju značajno smanjivanje ili ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja.

To, naime, smatra njih čak 43 posto, dok se nešto manje od petine u tom pogledu uzda u veći pristup EU fondovima.

Poslodavci koji su sudjelovali u istraživanju HUP-a nisu zadovoljni što još uvijek ne postoji plan objave novih natječaja jer im to uvelike otežava planiranje poslovanja i ugovaranje novih suradnji i poslova. Drugim riječima, od Vlade očekuju i traže transparentnu objavu dokumenata i planova za narednu godinu.

Pozitivan impuls poslovanju zasad ponajprije vide u tzv. petom krugu porezne reforme, i to u prvom redu slijedom smanjenja poreznih stopa u sustavu oporezivanja dohotka, što je ujedno i novina s najvećim procijenjenim fiskalnim efektom (oko dvije milijarde kuna).

S druge strane, najveće potencijalne prepreke i probleme u poslovanju iduće godine godini uglavnom vide u različitim restriktivnim mjerama i/li propisima kao odgovorima na epidemiološku situaciju.

Već uobičajeno, poslodavci kao glavne probleme u pogledu poslovnog okruženja i dalje apostrofiraju izostanak strukturnih reformi te neizvjesnost i veliku opterećenost raznim fiskalnim i parafiskalnim davanjima, ali i otežan pristup financijskim sredstvima za likvidnost u doba koronakrize.

U 2020. godini dogodio se značajan pad BDP-a i najveći pad gospodarske aktivnosti u proteklih 20 godina. Tako prosječna godišnja stopa rasta realnog BDP-a u prvih devet mjeseci 2020. iznosi -8,4%, što predstavlja peti najveći pad među zemljama EU.

Na pad BDP-a najviše je utjecalo smanjenje potrošnje te izvoza, prvenstveno usluga. Zbog strukture hrvatske ekonomije te činjenice da koronakriza ne pogađa jednako sve sektore i djelatnosti jednako, gospodarski pad u Hrvatskoj 2020. bit će izraženiji nego u većini drugih članica EU.

U HUP-u usto upozoravaju i kako zdravstvena kriza ni izbliza nije riješena, kao i da rast gospodarstva nije baš izgledan ni u prvoj polovici 2021. U drugoj polovici,, a potom i u 2022. očekivani rast (ali ne bez neizvjesnosti) bit će praćen i nejednakim oporavkom pojedinih sektora.

Zbog značaja uslužnih djelatnosti za našu ekonomiju, oporavak će umnogome ovisiti o dizanju tih sektora, naročito prijevoza i ugostiteljstva.

Premda je izvozni sektor uspio zadržati određenu razinu konkurentnosti i u razdoblju najveće krize, ističu u HUP-u, trebat će dodatno ojačati proizvodni sektor za konkuriranje drugima u EU.

Konačno, nakon što su potpore za očuvanje radnih mjesta ove godine spriječile kolaps na tržištu rada, povećati zaposlenost dogodine iz više će razloga biti izazov.

Osim što oporavak tržišta rada obično dolazi s pomakom, ponovno će u pojedinim djelatnostima do izražaja doći ograničena dostupnost adekvatne domaće radne snage, a sezonsko zapošljavanje ovisit će o oporavku turizma, zaključuju u HUP-u.