Čak 36% ispitanika ne očekuje božićnicu, oni koji je dobiju zadovoljni s 1500 kuna

Autor: Suzana Varošanec , 23. prosinac 2020. u 12:48
Foto: Pixabay

Kada su upitani o tome što su dobili prošle godine za božićnicu, nešto manje od 40% ispitanika odgovorilo je da su primili novac.

Iako je broj nezaposlenih u Hrvatskoj počeo rasti uslijed korona krize – na što upućuje i istraživanje portala danasradim.hr provedeno u razdoblju od 11. do 18. prosinca, dio tvrtki i dalje zapošljava ili planira zapošljavanje, dok je drugi dio svoje planove odgodio dok ne vide razvoj epidemiološke situacije.

Jedna vrsta generalnog zaključka koji govori o prisutnim trendovima na tržištu rada u formi reagiranja poslodavaca na ovu krizu i u pogledu potreba za radnicima, manje-više očekivana, prezentira stajališta istoimene tvrtki koja su u jednom segmentu koji se tiče nezaposlenosti formirana i na temelju zabilježenih očitovanja 1900 osoba upitanih o svemu relevantnome na temi oko isplate božićnice u ovoj godini.

Usporedba s 2019.

Cilj je bi istražiti mišljenje radnika o njihovim očekivanjima uz isplatu božićnice, kako navodi direktor marketinga ove tvrtke Gordan Škorić, zatim o njenom obliku te planovima konzumacije i u usporedbi s prošlom godinom. No u odnosu na 2019. kada je 22% ispitanika izjavilo da su bili nezaposleni, ove godine je isto potvrdilo njih čak 36,6%.

“Kada su posrijedi očekivanja o dobivanju božićnice ove godine, većina ispitanika ili njih 36,6% naveli su kako nisu zaposleni. Istovremeno čak 36% ispitanika ne očekuje božićnicu dok njih 20% očekuje istu a njih 7,5% se ipak nada ovoj mogućnosti ove krizne godine”, kaže Škorić.

Kada su upitani o tome što su dobili prošle godine za božićnicu, nešto manje od 40% ispitanika odgovorilo je da su primili novac, njih skoro 29% nisu dobili božićnicu dok 22% ispitanika tada nije bilo zaposleno. Nešto manje od 6%, točnije njih 5,7% su dobili poklon bon od poslodavca a 2,5% zahvalu za rad u protekloj godini. Najmanji postotak ispitanika, njih 1,5% naveo je da je dobio poklon paket.

84

posto anketiranih preferira isplati božićnice u novcu, kažu na portalu danasradim.hr

Inače, izgleda ništa manje neobično za krizu nije I to što se kao najpoželjniji oblik božićnice za njih čak 84% pokazuje – novac. Na drugom mjestu je poklon bon za koji se je izjasnilo 4,8% ispitanika, najmanje ispitanika je odabralo poklon paket, njih 3,3%.

Dodatno je zanimljiva i pojavnost koja ukazuje na domenu poslovne lojalnosti jer je čak 8,2% ispitanika označilo kako bi najbolja božićnica bila zahvala poslodavca. Kad je riječ o preferencijama ispitanika glede financijskog iznosa, glavnina odnosno njih 63,7% bio bi zadovoljan s iznosom božićnice do 1500 kn, dok njih 36,2% s iznosom većim tog.

Od ispitanika koji su naveli da bi bili zadovoljni s iznosom do 1500 kn nešto više od polovice ipak bi očekivalo da taj iznos bude između 1000 i 1500 kn.

U korona krizi dodatan pritisak koji se stvara na planu mogućnosti podmirivanja svojih obveza zbog čega su vrijedile I Vladine mjere I ograničenja na području prisilne naplate I kod božićnice se pokazuje u punoj veličini: naime, većina ispitanika ili njih 36,4% navela je kako bi božićnicu iskoristili za plaćanje računa.

Za kupnju poklona iskoristilo bi je njih 20%, zatim jednak broj ispitanika, njih 20% uložio bi ovaj iznos u štednju. I na kraju tek nešto više od 8% ispitanika kupilo bi sebi nešto.

U odnosu na pravo stanje na tržištu rada, Škorić navodi da će ono biti poznato tek početkom 2021. s istekom Vladinim mjera za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19 te ponovnim početkom potražnje za sezonskim radnicima u ugostiteljstvu kao i onima u sektoru građevinarstva. Iako zbog većeg broja nezaposlenih osoba dio tvrtki trenutnu situaciju na tržištu rada smatra kao “novo normalno” zapravo je, ističe, riječ trenutno situaciji.

Vratit ćemo se na staro?

“Vrlo je bitno da poslodavci u ovom trenutku dugoročno gledaju kada je u pitanju zapošljavanje i budu svjesni kako pitanje nedostatka radne snage od prije godinu – dvije nije nestalo, i premda trenutno znatno lakše dolaze do radnika ova se situacija može vratiti na staro ponovnim otvaranjem gospodarstva EU-a u 2021. i 2022.

Za Hrvatsku je bitno da gospodarstvo bude spremno prepoznati potrebe tržišta na vrijeme kako bi zadržali radnike koji su se vratili u zemlju početkom pandemije”, kaže Škorić.

Rast broja zaposlenih u 2021. godini očekuje se u poljoprivredi i graditeljstvu, gdje je proteklih godina bilo izraženog nedostatka radne snage te su brojni poslodavci bili primorani na uvoz iste, te u informacijsko-gaming sektoru kao i u turizmu koji je s obzirom na korona krizu najosjetljiviji ali istovremeno i s najvećom perspektivom za rast.

Komentirajte prvi

New Report

Close