Antonio Buničić, softverski inženjer i mlada snaga tima tvrtke Atron u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva kako je tvrtka postala partner projekta i na koje još načine ta tvrtka podupire mlade i njihove ideje, a komentirao je i gdje vidi prostor za napredak.

Ove je godine bio i jedan od ocjenjivača studentskih projekata u kategoriji  Inovativna Hrvatska te se osvrnuo na projekte, ideje i samo žiriranje.

Kako ste se odlučili postati partnerom projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj? Čime vas je projekt privukao, osvojio?

Hrvatska podružnica tvrtke Atron već je 15 godina prisutna u Zagrebu, gdje od samih početaka podržava razne sportske i kulturne sadržaje, a zadnjih nekoliko godina poseban naglasak stavlja na visoko obrazovanje, odnosno studente, studentske udruge i projekte. S druge strane, inovativnost i modernizacija su već dugo u fokusu razvoja Atronovih pametnih rješenja u domeni javnog prijevoza.

Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj, u organizaciji Poslovnog dnevnika s kojim imamo odličnu suradnju, objedinjuje ove dvije stvari te potiče obrazovane mlade ljude na kreativno razmišljanje za bolju budućnost. To ga čini kvalitetnom inicijativom kojoj Atron može biti ponosan partner.

Koliko su iz vaše perspektive mladi i studenti te njihove ideje ključni za razvoj poduzetništva, startup scene? Gdje vidite prostor za napredak na našoj sceni?

Studenti i mladi su izvor svježih ideja koje pokreću startup scenu, te su time važan faktor u njenom razvoju, a mislim da je najbolje vrijeme za okušati se u poduzetništvu upravo pred kraj ili po završetku studija.

Čini mi se da raste broj natjecanja i konferencija posvećenih startupovima, a uz njih postoje i poslovni inkubatori, crowdfunding kampanje, samostalni investitori i poslovni anđeli. Osim financijske podrške, bitno je i mentorstvo, usmjeravanje, povezivanje s budućim korisnicima…

Imali ste priliku biti i član žirija. Što ste točno radili i kakvo je to bilo iskustvo za vas?

Tako je, ove godine sam prvi put sudjelovao u ovom projektu, i to u ulozi žirija u kategoriji Inovativna Hrvatska. U ovoj su kategoriji do finala došla 3 najbolja tima, a zadatak članova žirija bio je svakom timu na temelju prezentacije postaviti dodatna pitanja, dati sugestije, te ga na kraju i ocijeniti. Ocjene su se dodjeljivale za 5 kriterija: originalnost ideje, primjenjivost, inovativnost, usklađenost s temom te opći dojam.

Ovo je iskustvo za mene bilo posebno zanimljivo jer sam prije samo nekoliko godina na sličnim natjecanjima sudjelovao u ulozi natjecatelja. Na jednom takvom natjecanju sam sa svojim timom i pobijedio pa znam koliko ovakav događaj studentima znači i kakve im nove prilike otvara.

Kakvi su bili studenti i njihove ideje u vašoj kategoriji koju ste žirirali, što vas je oduševilo i kako su prezentirali?

Ideje su bile originalne, a natjecatelji su se odlično snašli u prezentaciji projekata i dodatnoj argumentaciji kroz odgovore na pitanja žirija. Zanimljivo je da sami radovi nisu bili vezani uz struku i buduća zanimanja autora, nego su uz znanje s fakulteta zahtijevali i dodatno istraživanje o navikama i specifičnim potrebama potencijalnih korisnika.

Što je prevagnulo u odabiru pobjednika? Čime se ta ideja istaknula?

Timovi su po bodovima žirija bili jako blizu. Jedan se tim istaknuo originalnošću ideje, a drugom je jača strana bila njena primjenjivost. U pobjedničkom radu prevagnuo je najbolji odnos između te dvije kvalitete.

Koja je vaša poruka studentima sada nakon što ste čuli njihove prezentacije i ideje?

Čestitao bih prvo svim prijavljenima na tome što uz fakultetske obaveze žele više i sudjeluju u jednom ovakvom projektu.

Posebno treba pohvaliti timove koji su imali prilike predstaviti se u finalu, a poruka je definitivno da nastave razrađivati svoje ideje i ne odustanu od njih. Također se nadam se da će ovi radovi nekome poslužiti kao inspiracija te motivirati druge studente da se prijave sljedeće godine.

Na koje sve načine vaša tvrtka pomaže i daje priliku mladima? Imate li studente na praksama, neke programe za njih, suradnje s akademskom zajednicom i slično?

Kao što sam već spomenuo, Atron je partner nekoliko studentskih natjecanja i tako podupire mlade ljude u počecima njihovih karijera. Postoji puno prostora za suradnju s akademskom zajednicom, a pogotovo fakultetima računarskog i informatičkog usmjerenja.

U kontaktu smo s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i otvoreni za zajedničke projekte. Prakse su odličan način da studenti steknu prvo pravo iskustvo rada, ali se možda ponekad svode na dosadne i generičke zadatke.

U Atronu studenti imaju priliku raditi na rješavanju stvarnih problema i zadacima relevantnim za naše nove proizvode, a često poslije prakse ostaju u timovima kao stalni zaposlenici.

Koliko ste vi dugo član tima Atrona i koja je vaša uloga u tvrtki?

U Atronu sam nešto dulje od tri godine i dio sam zagrebačkog backend tima.

Zajedno s drugim programerima i ostalim članovima tima, radim na osmišljavanju i razvoju naših aplikacija koje koriste pružatelji usluga javnog prijevoza diljem Europe.

* Sadržaj omogućio Atron