Rijeka Drava izvire u Dolomitima u Italiji, protječe kroz Austriju i Sloveniju, te kod Aljmaša u Hrvatskoj utječe u Dunav. Drava je u prošlosti često plavila, posebice početkom ljeta, uslijed otapanja snijega i leda. Nama dostupni pisani podaci o plavljenju rijeke Drave spominju, primjerice, velike poplave i javne radove na podizanju obrambenih nasipa uz rijeku Dravu kod Varaždina, o čemu se raspravljalo na sjednicama hrvatskoga Sabora u Varaždinu i Zagrebu još u XVII stoljeću. Nakon poplave grada Varaždina i okolnih naselja u rujnu 1965. godine rodila se ideja o sustavnoj zaštiti ovog područja izgradnjom akumulacijskih hidroelektrana koje bi, uz proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, štitile stanovništvo i poljoprivredne površine, kao što su učinile i uzvodne zemlje: Slovenija i Austrija. Drava je zbog svojeg vodnog režima izuzetno povoljna za energetsko korištenje pa su na njoj izgrađene ukupno 22 hidroelektrane: 11 u Austriji, 8 u Sloveniji, 3 u Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava).
Čemu služe hidroelektrane na rijeci Dravi?
Osim proizvodnje električne energije iz obnovljivog izvora, hidroelektrane kao višenamjenski objekti imaju vrlo važnu ulogu u zaštiti od poplava i razvoju lokalne zajednice. U prošlosti je izlijevanje Drave iz korita predstavljalo stalnu opasnost naseljima i obrađenom poljoprivrednom zemljištu uz rijeku, što danas pamte samo stariji stanovnici ovih krajeva. Sustav nasipa i brana štiti okolno područje od poplava na način da se velike vode kontrolirano provode kroz akumulacijska jezera te derivacijske kanale i stara korita. Poplave nisu samo prijetnja stanovništvu, već i okolnim livadama, oranicama i šumarcima na kojima žive rijetke i zaštićene vrste. Plavljenjem rijeke životinje ostaju bez staništa, a riba zaostaje po šumarcima i oranicama. Tako hidroelektrane na Dravi dokazuju da energetika može uskladiti proizvodnju i ekologiju, vodeći računa o zaštićenim i ugroženim vrstama na svom području.
Dio područja uz rijeku Dravu koja je uvjetovala kulturni, gospodarski i socijalni razvoj stanovništva, danas je preoblikovan u tri akumulacijska jezera koja predstavljaju nova vodena staništa. Područje akumulacijskih jezera obilježava visoka biološka i krajobrazna raznolikost s posebno značajnim vlažnim staništima koja spadaju među najugroženija u Europi (akumulacijska jezera, poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci napuštena korita i meandri, riječni sprudovi, strme odronjene obale). Ova staništa zaštićena su na nacionalnoj i europskoj razini, tako da je područje uz rijeku Muru i Dravu prepoznato kao ekološki vrijedno stanište te je postalo sastavnim dijelom Regionalnog parka Mura-Drava, ali i NATURA 2000 područje.
Da hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava brinu o zaštiti prirode, dokazuju kanali i jezera, koji su postali dio NATURA područja, i to kao međunarodno važno područje očuvanja značajna za ptice (POP) i područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS).
Više od tridesetak godina planiranja, gradnje i brižnog održavanja vodenog ekosustava i njegove bioraznolikosti, koji je do tada predstavljao prijetnju okolnom stanovništvu, dokazuju da je održiv razvoj implementiran u poslovanje HEP-ovih hidroelektrana.
Akumulacijska jezera su tako postala zimovališta i staništa mnogim zaštićenim ptičjim vrstama, a u ekološkoj mreži se jezera navode kao staništa male prutke, vodomara, brezovog zviždaka, čaplji i pataka. Okolina jezera mjestimično je zarasla u šaš, što predstavlja primamljivo, sigurno sklonište i gnjezdište ptica močvarica pa crnu lisku, patke, riječne galebove i labudove tamo možemo vidjeti tijekom cijele godine. Akumulacije svojim tršćacima i bogatim ribljim fondom predstavljaju važno zimovalište za brojne selidbene (negnijezdeće) vrste ptica, dok bogatstvo ornitološke faune govori da su jezera postala značajno hranilište i zimovalište ptica močvarica. Promatrači ptica i ornitolozi tako mogu nesmetano proučavati i prebrojavati bogatstvo ornitofaune.
Posljednjih desetak godina realizirani su mnogi značajni projekti u cilju smanjenja utjecaja hidro-energetskih postrojenja na okoliš, ali i na zaštiti prirode, među kojima se ističe projekt revitalizaciju Ormoških laguna.
Revitalizacija Ormoških laguna
HEP je 2014. potpisao sporazum sa slovenskim Društvom za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije (DOPPS) o sustavu zahvaćanja vode i dovod vode iz akumulacije HE Varaždin u Ormoške lagune i time omogućio realizaciju projekta pod nazivom „Obnova riječnog ekosustava nizinskog dijela Drave u Sloveniji“ akronimom „LIVEDRAVA“ koji je započeo 2012. godine, a završio krajem 2017. godine.
Prirodni rezervat Ormoške lagune nalazi se 3,5 kilometara zapadno od grada Ormoža u Republici Sloveniji i obuhvaća površinu od 66,59 ha uz lijevu obalu akumulacije HE Varaždin. Sastoji se od sedam laguna koji predstavljaju napuštene bazene koji su nekad služili za sedimentaciju i separaciju otpadnih voda Tvornice šećera Ormož. Lagune sadrže otočiće koje nastanjuju ptice, močvarno stanište koje obraštaju tršćaci te otvorene vodene površine obrasle makrofitskom vegetacijom. U prirodni rezervat dovodi se voda iz obližnje akumulacije HE Varaždin, a odvodi putem Pušenskog potoka.
Akumulacija HE Varaždin, dio je riječnog ekosustava Drave, a teritorijalno je dio Hrvatske i Slovenije te je uvršteno na popis europskih značajnih ornitoloških područja zbog značajnog broja ptičjih vrsta u razdoblju gniježđenja, migracija i zimovališta. Na tom se jezeru noću, između listopada i ožujka odmara od 2500 do 5000 ptica, uglavnom gusaka koje lete iz Europe prema Africi. Održavanje vodenog staništa Ormoških laguna provodi se ispašom naseljenih vodenih bivola, koji predstavljaju atrakciju ovog područja. U okolici laguna su i travnate i poljoprivredne površine te ostaci nekadašnjih poplavnih šuma. Sve to zajedno predstavlja veliku biološku raznolikost približno sličnu stanjem koje je bilo prije pedesetak godina kada je čovjek znatno izmijenio taj dio prirode uz Dravu.
Područje Ormoških laguna proglašeno je prirodnim rezervatom koji će predstavljati znanstveno – informacijsko područje za praćenje ptica selica s uređenim poučnim stazama prilagođenim osobama s posebnim potrebama. Tako je područje prirodnog rezervata postalo primjer dobre prakse u smislu turističke ponude usklađene s prirodom.
Izgradnja otočića za ptice u akumulaciji HE Varaždin
Jaja se polažu na očišćenim površinama
U samoj akumulaciji HE Varaždin, u ožujku 2015. izgrađen je otok za ptice, a već u svibnju iste godine na otočiću su se počele gnijezditi ptice. Otočić je izgrađen prema preporukama ornitologa udruge BIOM koja vrši stalni monitoring gnježđenja, a i čiste otočić od obraštaja, jer za razliku od uvriježenog mišljenja da ptice jaja skrivaju, neke ih polažu samo na očišćenim površinama. Prema podacima Vedrana Lucića iz udruge BIOM, u svibnju 2016. godine na otočiću je zabilježeno 7 aktivnih gnijezda riječnog galeba (Larus ridibundus) te 80 gnijezda crvenokljunih čigri (Sterna hirundo). Crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj su strogo zaštićene, gnijezde uz morsku obalu i na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama, akumulacijama s pješčanim i šljunkovitim otocima te sprudovima. HEP je iz akumulacije maknuto i bespravno sagrađene lovačke čeke, na koje su udruge BIOM i DOPPS ukazivale kao problem.
Što znače hidroelektrane lokalnoj zajednici?
Osim obrane od poplava, akumulacijska jezera i kanali služe za navodnjavanje okolnog poljoprivrednog zemljišta, odvodnju, vodoopskrbu, šport, turizam, ribolov, rekreaciju i edukaciju.
Reguliranje turističko–rekreativnih aktivnosti jedna su od mjera zaštite za područja ekološke mreže, značajna staništa za vrste i ptice. Velik broj ljudi na zaštićenom području, uništavanje šaša i šumaraka, bespravna gradnja, ne pridonose njegovoj raznolikosti i očuvanju. Međutim, pravilno osmišljena eko–turistička ponuda može pomoći gospodarskom i turističkom razvoju krajeva uz Dravu. Kajakaške staze, zmajarski klub, biciklističke staze, šetnice i druge sportsko-rekreacijske aktivnosti uz sve dravske hidroelektrane, bioraznolikost prirodnih i sekundarnih umjetnih vodenih ekosustava pridonose prezentaciji turističke ponude i prepoznatljivosti identiteta područja uz rijeku Dravu. Lokalni športsko ribolovni klubovi organiziraju međunarodna natjecanja, kao što je Međunarodni kup međimurske pastrve – Alpe Adria, Svjetsko prvenstvo u Lovu ribe udicom na plovak, što predstavlja najveću nagrada vrijednim ribolovcima koji postižu vrhunske rezultate i treniraju na atraktivnim kanalima hidroelektrana.
Kako HEP prati stanje biološke raznolikosti i okoliša?
Otočić za ptice
Od izgradnje hidroelektrana sustavno se prati fizikalno-kemijsko, biološko i ihtiološko stanje voda, kako bi se na vrijeme uočile značajne promjene. Tridesetogodišnje praćenje stanja riba u ovom dijelu Drave pokazuje da na području hidroenergetskog sustava živi ukupno 56 vrsta riba, a ujedno I predstavlja najistraženiju dionicu rijeke Drave u Hrvatskoj. Mjere zaštite riba su očuvanje prirodnih mrijesnih područja i staništa gdje se ribe razmnožavaju te posebno regulacija razine vode na mrijesnim područjima za vrijeme mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka,za što je potrebna uska suradnja sa športskim ribolovnim društvima koja gospodare ovim područjem. Ribolovci su stalno prisutni uz rijeku Dravu te prvi uoče i dojavljuju sve promjene u vodenom ekosustavu, stoga je i suradnja s ljudima na terenu od izuzetne važnosti za praćenje stanja vodenog ekosustava.
Na nasipima akumulacija nalaze se livade košanice koje se i održavaju kao takvo stanište, omogućivši zaštitu i opstanak rijetkih i ugroženih vrsta flore. Pažljiv promatrač livada može uočiti i vrlo lijepe divlje kaćune koji cvatu na nasipima: kacigasti kaćun, mali kaćun, trozubi kaćun i bumbarova kokica.
Šetači uz akumulaciju HE Dubrava mogu uživati i u pogledu na kebrač, izuzetno rijetku i najugroženiju vrstu srednje Europe, biljku čije jedinke su većinom označene i zaštićene od redovne košnje. Izgled grma je okruglasta oblika, sastavljen od šibolikih crvenkastih (prošlogodišnjih i starijih) i zelenkasto-žućkastih (ovogodišnjih) uspravnih grančica. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti, sitni u grozdastom cvatu, a cvatu od lipnja do kolovoza. Potkraj pleistocena kebrač je naseljavao rubove ledenjaka, tvoreći šikare pa predstavlja glacijalni relikt. Danas raste samo uz obale brzih planinskih rijeka od središnje Azije do zapadne Europe, predstavljajući pionirsku vegetaciju na šljunkovitom priobalnom području. Pravilno i ujednačeno održavanje nasipa očito pogoduje opstanku ove izuzetno rijetke i zanimljive biljke.
Akumulacija HE Dubrava, čiji se atraktivan uzvodni dio nalazi neposredno uz grad Prelog, postala je prepoznatljiva lokacija za organizaciju niza sportsko-rekreacijskih, ali i drugih aktivnosti vezanih uz turističku ponudu. Grad Prelog i Turistička zajednica Grada prepoznali su akumulaciju HE Dubrava kao bazu razvojne perspektive kontinentalnog turizma, jer prostor uz akumulaciju nudi brojne mogućnosti za različite sportsko-rekreacijske (šetalište, biciklističke staze, lov, ribolov, nautika, sportovi na vodi) i turističke sadržaje.
Uz objekte hidroelektrana nerijetko noću nailazimo na vidru, sisavca lutalicu, koji ovdje nalazi sigurno stanište daleko od svakodnevnih ljudskih aktivnosti. Bogatstvo riba, ali i školjkaša koje nalazimo u ovom vodenom ekosustavu održavaju stalnu prisutnost vidri. Dabar, vrsta reintroducirana u Hrvatskoj 1998. godine, novi je stanovnik hidroenergetskog sustava na Dravi. Zaštita dabra, kao i zaštita od dabrovih aktivnosti na hidroenergetskim objektima usmjerena je na identifikaciju i praćenje staništa, a u suradnji sa Šumarskim fakultetom i na zaštitu objekata od dabrovih aktivnosti.
Sadržaj omogućuje HEP
