Kriza uzrokovana bolešću Covid-19 pružila je Europi priliku koja se dobiva jednom u generaciji za pokretanje novog doba gospodarskog rasta.

Ako privatni sektor i vlade diljem Europske unije zajedno rade na odvažnim, inovativnim politikama u bližoj budućnosti, mogu se uhvatiti u koštac ne samo s tekućom krizom, već i potaknuti kontinuirana poslovna ulaganja i otvaranje dobrih radnih mjesta daleko u budućnost.

Europska unija kreće s novim paketom za oporavak u vrijednosti 750 milijardi eura kao dio svoje inicijative pod nazivom EU sljedeće generacije, od čega je više od jedne trećine rezervirano za projekte vezane uz klimatske promjene, uključujući istraživanja niskougljičnih rješenja.

S dospijevanjem tih sredstava u realno gospodarstvo, produbit će se razumijevanje načina na koji ulaganja vezana uz klimu mogu pozitivno utjecati na zajednice u kojima živimo i na tvrtke u kojima radimo.

Da bi osigurali maksimalan učinak, konzultanti Capgemini Invent nedavno su objavili Spremni za nultu neto stopu emisija, jedinstvenu ekonomsku analizu trenutačno ponuđenih mogućnosti ulaganja.

Izvještaj koji je naručila Breakthrough Energy, mreža entiteta i inicijativa usredotočenih na klimu uz potporu filantropa Billa Gatesa, prepoznaje 55 stvarnih niskougljičnih projekata diljem Europe zrelih za ulaganja.

Svaki projekt usmjeren je na proširenje novih tehnologija i poslovnih modela koje će pomoći Europi u postizanju nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050., a sve unutar jednog od pet ključnih sektora: energetskog, industrijskog, građevinskog, sektora transporta i poljoprivrede.

Povrh toga, svaki projekt trenutačno ima drugačiju razinu zrelosti, predstavljajući puni spektar inovacijskog ciklusa, od rane faze prikazivanja do kasne faze uvođenja, što pomaže u diverzifikaciji rizika. Ti projekti zajedno imaju potencijal za ponovno osnaživanje i preobrazbu europskog gospodarstva.

Milijuni novih radnih mjesta

Prema našem izvješću, razvoj i uvođenje tih projekata može stvoriti tržišnu priliku u vrijednosti 12,9 bilijuna eura, pružiti potporu otvaranju 12,7 milijuna radnih mjesta i pomoći Europskoj uniji u postizanju svojih ambicioznih ciljeva po pitanju smanjenja emisija do sredine ovog stoljeća.

Da bi imao tako ogroman učinak, svaki projekt iziskuje svoju vlastitu mješavinu kreativnosti privatnog sektora i kapitalnih ulaganja, povrh javnog financiranja i političkog okvira usklađenog na odgovarajući način od Europske unije i njenih 27 država članica.

Kako izgledaju ti inovativni projekti i koje politike su potrebne da im se pruži potpora? Razmislite o plutajućim morskim vjetroelektranama. Europska priobalna plitka mora već su pretrpana vjetroturbinama.

Donedavno je bilo preskupo razvijati vjetroelektrane u dubokoj vodi gdje se nalazi 80% europskog odobalnog potencijala za proizvodnju vjetra. Izgradnjom 100 velikih plutajućih vjetroelektrana do 2030. u Baltičkom i Sjevernom moru te u Atlantskom oceanu možemo početi otključavati taj ogroman potencijal i brzo povećavati proizvodnju obnovljive energije u zemljama kao što je Portugal, Švedska i Estonija.

Drugo obećavajuće područje za ulaganja je “Poljoprivreda 4.0”. U europskom sektoru poljoprivrede, stopa primjene digitalnih tehnologija trenutačno kaska za onim što se događa u ostalim najvažnijim industrijama, uslijed ograničenja marže na poljoprivrednu opremu i relativno pomanjkanje investicijskog kapaciteta.

Ako poljoprivrednici, tehnološke kompanije, sveučilišta i ostali rade zajedno na prepoznavanju najboljih praksi za poljoprivredne tehnologije – kao što su satelitske snimke, robotika i blockchain tehnologije – mogu stvoriti tržište od 10 milijardi eura do 2050. što bi također pomoglo u smanjenju emisija.

Naposljetku, ima mnogo prilika u obnovi javnih zgrada. Škole, bolnice i ostali javni objekti ključni su za svaku zajednicu, ali u Europi, one su obično među najstarijim i najmanje energetski učinkovitim oblicima infrastrukture. Sve u svemu, na zgrade u Europi otpada 40% potrošnje energije u Europskoj uniji.

Dijeljenje autonomnih vozila

Uz pomoć novih tehnika digitalnog modeliranja, renoviranje javnih zgrada diljem Europe najsuvremenijim materijalima kao što je izolacija aerogelom i ostakljeni prozori s vakuumom iznutra moglo bi smanjiti emisije ugljičnog dioksida, smanjiti troškove javne potrošnje energije i podržati otvaranje 660.000 radnih mjesta na lokalnoj razini.

Mjere politike namijenjenje povećanju stope obnove diljem Europske unije za najmanje 3% godišnje uključuju upravo najavljeni val obnove, ulaganja u razvoj radne snage i mjere za dekarbonizaciju lanaca vrijednosti građevinske industrije.

Čak i s cijelim svojim potencijalom, ta tri područja ulaganja jedva su zagrebala po površini onoga što je moguće u Europi.

Ostali projekti na našem popisu uključuju gigatvornice za proizvodnju litij-ionskih baterija, nove oblike urbane mobilnosti kao što je dijeljenje autonomnih vozila, proteini insekata za smanjenje emisija iz stočarske proizvodnje i “zeleni vodik” za smanjenje emisija u 500 europskih čeličana.

Prepoznavanje tih projekata sada jasno pokazuje naš put do nulte neto stope emisija do 2050. i do uspostavljanja globalnog vodstva Europe na tržištima klimatske tehnologije u koju će se svijet sve više pouzdavati.

Dok sredstva za oporavak Europske unije dodijeljena za borbu protiv klimatskih promjena počinju pristizati u gospodarstvo, moramo se pobrinuti da se politički i industrijski vođe usredotoče na zdrav razum, koordinirano donošenje politika koje promiču i na odgovarajući način podržavaju niskougljično istraživanje i inovacije.

Razvoj i primjena novih tehnologija teški su. Točnije, za to je potrebno vremena, a to je resurs kojega više ne možemo štedjeti.