Iako je vrijednost fiskaliziranih računa u razdoblju od 23. veljače do 29. studenog pala čak 17% u odnosu na prošlu godinu, prema informacijama dobivenim od poduzetnika, likvidnost je čak i bolja.

Rokovi plaćanja, stara boljka hrvatskoga gospodarstva, tako se čini da nije našla ‘otvorena vrata’ u korona krizi.

Štoviše, poduzetnici imaju barem pet motiva u vidu poticaja i alata za održavanje dobre likvidnosti, i to je razlog zašto se pokazuje da im nelikvidnost u bitno manjem broju slučajeva u odnosu na krizu od prije desetak godina zadaje glavobolju.

Nema straha

Usto, urednost u ispunjavanju obveza, kao najnovije kretanje apsolutno pozitivnog predznaka čiju vrijednost ne umanjuje činjenica da još ne postoji egzaktna potvrda – naime, vidljivost se očekuje kroz izvješća za 2020., izražava se u ocjenama iz ekonomskih krugova, prvenstveno od računovođa i revizora koji su u krizi na stalnoj liniji upita poduzetnika.

Tvrde kako u privredi nema straha od povratka (hiper)nelikvidnosti, ali pitanje broj 1 u domeni je banaka čije su mjere, ovisno o restriktivnosti kod odobravanja obrtnog i investicijskog kapitala, moguće prepreke za nastavak poslovanja na mikro razini pa onda i gospodarskog rasta.

Značajni faktor koji će tek biti naširoko prepoznat, odnedavno su uvedena instant kunska plaćanja, što prema savjetnici Uprave Fine Gordani Soldo omogućava pozitivan utjecaj na likvidnost, jer ubrzava kolanje novca, a primateljima plaćanja, dakle i poduzetnicima, sredstva su na raspolaganju doslovce odmah, u roku od 2-4 sekunde.

“Znači, od trenutka kad im platitelj napravi plaćanje njihove fakture za isporučenu robu ili uslugu, ta sredstva su za nekoliko sekundi na njihovu računu, oni mogu odmah isporučiti robu ili uslugu, te mogu odmah raspolagati sa svojom likvidnošću”, kaže Soldo pojašnjavajući na naš upit da se transakcije provode s transakcijskih računa privatnih ili poslovnih subjekata u jednoj banci na transakcijske račune drugih banaka, što znači da klijenti banaka provode transakcije uključujući i poslovne subjekte, dok se šira primjena očekuje.

“Ne bih rekla da se skraćuju rokovi plaćanja, već da su više nego ranije postignuta plaćanja u rokovima, s iznimkom u zdravstvu”, tako najnoviju situaciju u pogledu revnosti u ispunjavanju obveza pojašnjava revizorica Dubravka Kopun. Sudeći prema iskustvima predstavnika biznisa iz različitih branši, odbacuje rizik veće nelikvidnosti, inače na veliko generiranoj prethodnom krizom izazvanom financijskim razlozima.

Sredstva koja su ‘upumpana’ u gospodarstvo očito su pomogla i da gospodarstvenicima uspije plaćanje dobavljača u rokovima, do 30 odnosno 60 dana, pa čak i za više dugova nego prije. Tom aspektu se ne treba čuditi, jer se slijeva velika novčana masa, kaže, te je na raspolaganju kod poduzetnika, od kojih mnogi koji to dosad nisu stizali, počinju podmirivati sve obveze.

PDV po naplaćenoj realizaciji

“Govorimo o većoj novčanoj masi koja kola hrvatskim platnim sustavom, to su ukupno 32 milijarde kuna više, dio čega je Vladina aktivnost kroz mjere i potpore”, kaže Kopun dodajući da je drugi razlog to što je i dio poduzetnika počeo plaćati PDV po naplaćenoj realizaciji pa novac nije išao državi i Poreznoj upravi, nego dobavljačima. Treći je pozitivni utjecaj odobrenih prolongata, na 3 ili 6 mjeseci, a većina je riješila što dalje.

“Kad gledamo potraživanja od kupaca, ni kod jednog klijenta nema drastičnijeg problema, što se u ranijoj krizi odmah osjetilo kao prvi udar.

Većina ih koristi mjere HZZ-a i to je pomoglo da se održe radna mjesta, ali i likvidnost na zadovoljavajućem nivou radi plaćanja dobavljača“, navodi Kopun dodajući da će se konačni saldo krize vidjeti s poslovanjem u 2021. ovisno smanjivanju gospodarske aktivnosti, što bi pratila spirala negativnih kretanja.

Poticaji dobre likvidnosti uz to dolaze i kroz PDV sustav i za uvoznike iz trećih zemalja: PDV se više ne plaća po uvozu iz tih zemalja, što su poduzetnici godinama zagovarali tražeći od PU uvođenje obračunskog načela.