Stručnjakinja za komunikaciju o okolišu u Glavnoj upravi za okoliš Europske komisije, Tanja Franotović, održala je na konferenciji Zeleni plan prezentaciju o Europi kao prvom klimatski neutralnom kontinentu do 2050. te o preobrazbi gospodarskog modela kojim Hrvatska može postati bolje mjesto za život, kako je istaknula.
“Pandemija koronavirusa je poharala sve kontinente i prouzročila veliku gospodarsku štetu. Iako je prioritet borba protiv Covida, sat nije prestao otkucavati što se tiče drugih globalnih kriza – klimatske promjene, kriza biološke raznolikosti, zagađenja i pretjeranog iskorištavanja resursa”, navela je Franotović. Sve te krize su, dodala je, povezane – klimatske promjene ubrzavaju uništavanje prirodnog svijeta sušama, poplava i požarima, a gubitak bioraznolikosti i nužna uporaba resursa važni su pokretači klimatskih promjena. “Krize pojačavaju prijetnje, izvor su nestabilnosti i nesigurnosti, a posljedice ekološke degradacije utječu i na naše i zdravlje planeta. Sve krize imaju jedno izvorište – neodržive ljudske aktivnosti. Ako ne promijenimo svoj pristup u modelu gospodarstva, stanje će se vrlo brzo pogoršati”, upozorila je Franotović.
Iznijela je i zabrinjavajuće podatke – rast populacije se ubrzava, očekuje se da će do 2050. biti 10 milijardi ljudi. “Moramo spomenuti i rast konzumacije. Od 2010. do 2025. srednja klasa se povećala za 1,8 milijardi ljudi, a nejednakosti nikad nisu bile veće. Povećava se zbog povećanje potražnje i pritisak na prirodne resurse – za energijom, hranom i vodom”, navela je.
Rizik od pandemije smanjiti
Gubitak prirode je posebno zabrinjavajući jer je propalo 60% svjetskih ekosustava. “Time se uništavaju naši osnovni uvjeti za život poput pitke vode, čistog zraka, plodnih tla…
Prema novom izvješću EK, nismo uspjeli zaustaviti propadanje vrsta i staništa, više od 80% staništa u Europi je u lošem stanju, zbog neodržive poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, nekontroliranog širenja gradova i zagađenja”, napomenula je. Znanstvenici upozoravaju da će pandemija u budućnosti biti sve više, bit će češće, smrtonosnije, brže će se širiti i biti pogubnije.
“Iste aktivnosti koje uzrokuju klimatske promjene uzrokuju i izbijanje pandemije zbog učinaka na okoliš, od krčenja šuma, ekstrakcije resursa, urbanizacije, industrijske poljoprivrede i trgovine divljom faunom i florom. To dovodi do uništavanja prirodne barijere između ljudi i patogenih organizama.
Rizik od pandemije može se smanjiti smanjenjem ljudske aktivnosti koje uzrokuju gubitak raznolikosti, boljim očuvanjem zaštićenih područja i mjerama za smanjenje neodrživog iskorištavanja regija s bogatom bioraznolikošću”, istaknula je Franotović.
“Ljudska i ekonomska cijena nedjelovanja pokazuju da moramo ulagati u zelenu tranziciju. Europski odgovor bio je Europski zeleni plan, donesen prije godinu dana, kao strategija za postizanje održivosti gospodarstva Unije, kako je istaknula predsjednica EK Ursula von der Leyen, predstavivši europsku strategiju rasta kako bi postigli pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike. Zeleni plan je jedan od središnjih stupova plana oporavka kojim se osigurava da ulaganja u oporavak budu zelena i digitalna. Prilika da se europsko gospodarstvo modernizira, da ga se učini energetski i resursno učinkovitim, pravednim, otpornim te prihvatljivim za klimu i okoliš”, istaknula je Franotović.
Svatko ima svoju ulogu
Plan ulaganja: Next Generation EU i novi proračun EU za 2021-2027. obuhvaća mobilizaciju najmanje milijardu eura ulaganja tijekom 10 godina kombinacijom kapitala iz proračuna EU i članica, javnih i privatnih ulaganja, privlačnih uvjeta za ulaganje, tehničke pomoći ulagačima u odabiru održivih projekata, dodatnih mjera za poticanje zelenih javnih i privatnih ulaganja.
“Pravi uspjeh Zelenog plana mjerit će se time u kojoj mjeri uspije potaknuti način na koji trošimo i živimo, u čemu svatko ima ulogu, od vlada, ministarstva, medija, građana, tijela lokalne vlasti. Nema boljeg trenutka nego sadašnjeg da se Europa transformira iznutra, iskoristi krizu kao priliku. Hrvatska ima priliku napraviti razvojni skok naprijed i iskoristiti 22 milijarde eura”, poručila je Tanja Franotović iz Europske komisije.
