Lani u ovo vrijeme nitko u svojim prognozama nije mogao predvidjeti kakva će stvarno biti ova godina. Zato smo svi dodatno oprezni u predviđanjima za sljedeću, svjesni da nas čeka još barem nekoliko teških i nesigurnih mjeseci. Ali mi u AZ fondu smo umjereno optimistični.
Umjeren optimizam temeljimo i na rezultatima koje smo unutar AZ-a ostvarili u ovoj, zaista izazovnoj i nepredvidivoj godini. Naša konzervativna investicijska politika ostavila nam je dovoljno likvidnosti da negativne učinke pada vrijednosti financijske imovine u većoj mjeri amortiziramo, ali i dodatno iskoristimo prilike koje su se ukazale na globalnim dioničkim tržištima u prvoj polovici godine. Na domaćem tržištu, mirovinski fondovi su u prvom dijelu godine investirali 500 milijuna kuna u fond za stabilnost sa svrhom stabiliziranja tržišta državnih obveznica. Sve vrijeme krize bili smo proaktivni u predlaganju projekata za pomoć oporavka gospodarstva, koji su kompatibilni našem primarnom cilju – zaštiti imovine i ostvarivanja održivih prinosa za članove.
U godini pred nama najvažnija odrednica kretanja ekonomije bit će rješenje zdravstvene krize uzrokovane pandemijom, ali i prilagodba na novo normalno u kojem će se, uz sve ostalo, preispitivati dosadašnji modeli rada i dalje razvijati oblici rada na daljinu, koji smo uspješno uveli u ovoj godini.
U situaciji iznimno niskih kamatnih stopa na obveznice, trenutno nizak rizik pojave inflacije i izražene volatilnosti dioničkih tržišta, AZ mirovinski fondovi, a, vjerujem, i ostatak industrije i dalje će aktivno raditi na pronalaženju novih projekata iz sfere dozvoljenih alternativnih ulaganja. Uz pronalaženje prilika na inozemnom tržištu, u AZ-u smo spremni i dalje ulagati u dosadašnje kao i nove projekte na domaćem tržištu, uz pretpostavku da su dobro pripremljeni i predstavljaju dobre ulagačke prilike za naše članove.
Uskoro bi trebao zaživjeti fond težak milijardu kuna za ulaganja u SME, u kojem će AZ fondovi značajno participirati. Vjerujemo da će uskoro slijediti i realizacija drugih projekata koji su mirovinskim fondovima kao velikim institucionalnim ulagačima interesantni, a doprinose razvoju hrvatskog gospodarstva. To su, prije svega, infrastrukturni projekti, dokapitalizacije i privatizacije.
Novu normalu u 2021. vidimo kao kombinaciju daljnjih prilagodbi rada na daljinu uz nastavak diverzifikacije portfelja i ulaganja u dobre projekte u našem gospodarstvu.
