Iako se u prethodnom razdoblju činilo da su nacionalne pošte, uključujući i Hrvatsku poštu (HP), postale pomalo arhaične organizacije koje više imaju socijalni nego tržišni karakter, tako da zbrinjavaju veliki broj zaposlenika s jedne strane, a istodobno održavaju nerentabilne poštanske urede u ruralnim dijelovima zemlje te na otocima gdje poštanski službenik može lako nabrojati sve korisnike i usluge – tehnologija je u bizarnom spletu okolnosti zapravo spasila takve tvrtke.

Naime, početkom 2000-ih poštanske službe su, uslijed liberalizacije, uglavnom izgubile svoj smisao jer su se na tržištu dostave pošiljki, a kojeg je većinu činila dostava pisama, našle nove inovativne i dobro organizirane manje tvrtke, od kojih su neke dosegle i nacionalne ili globalne okvire. No onda je krajem 2000-ih naglo, istina najprije u SAD-u i zapadnoj Europi, zaživjela online trgovina i sve više kupaca je počelo robu naručivati preko interneta, a što po prirodi stvari podrazumijeva dostavni lanac.

Iako je bilo pokušaja, a neke tvrtke to rade i danas, da u vlastitom aranžmanu imaju narudžbu, prodaju i dostavu, većina ih se ipak odlučila baviti samo narudžbom i prodajom, ili čak i samo prodajom, a da dostavu ostavi profesionalcima. Amazon je svako pionir u tom segment, da bi danas to postala trgovina s milijun zaposlenih i godišnjim prometom od 280 milijardi dolara – za usporedbu veličine, upravo izglasani hrvatski proračun za 2021. je na razini prihoda od 23 milijarde dolara.

Pošte razdvojile poslovanje

Iako Amazon ima i vlastite brendove i usluge koje prodaje, preko njega svoju robu i usluge nudi oko pet milijuna raznih trgovina. Iako globalno na tržištu postoji niz drugih dostavnih tvrtki, poput DHL-a, FedEx-a, UPS-a, GLS-a, DPD-a, a u novije vrijeme tu su i platforme kao što su Uber, Wolt, Glovo i drugi, u datoj situaciji ponovno su na važnosti dobile nacionalne pošte. Iako su gotovo sve takve pošte, uključujući i HP, razdvojile svoje poslovanje s profitabilnim paketnim dostavama od onih iz domene obvezne javne usluge, činjenica je da one svojom veličinom, investicijskim kapitalom, organizacijom, a u pravilu i državnim zaleđem, mogu biti pouzdan partner velikim igračima kakav je Amazon.

Dokaz za to je upravo i Hrvatska pošta koja je prije 10-ak dana i službeno postala Amazonov partner u ovom dijelu svijeta. Iako o detaljima nitko ne želi govoriti, samu Hrvatsku poštu obvezuju strogi ugovori o povjerljivosti, a Amazon jednostavno ima takvu politiku zatvorenosti ponukan optužbama za izrabljivanje svojih radnika u SAD-u i Europi. No

injenica je da se od ovog mjeseca paketi narudžbi preko Amazona, a i ne samo od njega, obrađuju u novom sortnom centru HP-a u Velikoj Gorici te od tamo isporučuju kupcima. Nagađa se da je upravo novo logističko središte Pošte bilo glavni magnet za ulazak Amazona u HP. Sortirnica je otvorena u rujnu prošle godine, a vjeruje se da je čitav projekt bio ubrzan za pola godine upravo zbog interesa Amazona. Ukupna vrijednost cijelog projekta je 350 milijuna kuna, u kompleksu radi više od 1500 radnika – sortirnica, poštanska logistika, paketna logistika, prijevoz i vozni park, IT i podatkovni centar, podrška poslovanju.

Visoko regalno skladište ima kapacitet 8000 paletnih mjesta te je ukupne nosivosti 6400 tona. Kapacitet stroja za automatsku razradu paketa je 15.000 pošiljaka na sat, mase paketa od 100 grama do 30 kilograma. Ukratko, radi se o najvećoj investiciji u povijesti HP-a, a kompleks je ujedno i postao novo sjedište pa će se tako ubuduće iz Velike Gorice raznositi pošta u sve ostale krajeve Hrvatske.

Povezivanje sa željeznicom

Štoviše, iako su službeni detalji tajna, doznajemo da će ovaj distribucijski centar HP-a postati i središte Amazonove dostave za širu regiju – neslužbeno se govori o Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, ali i o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a neki izvori nam tvrde da se u ovom projektu čak radi i o širenju Hrvatske pošte još na Sloveniju, Grčku i Cipar.

Iako su Hrvati kupovali online robu već duže vrijeme, prava ekspanzija je došla ulaskom naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije, a što je značilo da više nema nikakvih carinskih procedura i dodatnih davanja na kupljenu robu. Iz HP-a nam kažu da su od 2013. konstantno imali dvoznamenkasti rast prometa u segmentu paketne dostave. Situacija oko online kupovine dodatno je eksplodirala ove godine pojavom pandemije Covida-19 koja je donijela velike probleme cjelokupnom svjetskom gospodarstvu, no kurirske tvrtke i online trgovine zabilježile su značajan rast. Samo za primjer, Amazon je sredinom prošle godine imao oko 650 tisuća zaposlenih, a godinu dana kasnije više od milijun. Iz HP-a ističu da su do ove godine prosječno rasli 15 do 20% godišnje, a s lockdownom im je promet porastao 30% u odnosu na isto razdoblje lani. Slične trendova poput HP-a bilježe i mnoge druge javne poštanske službe u zemljama Europske unije.

Zanimljivo je da su poslovni model oporavka javnih poštanskih službi u EU sve više počeli koristiti i tradicionalni željeznički prijevoznici, više ili manje u javnom vlasništvu. Naime, na zelenoj agendi EU koja je posljednjih 10-ak godina visoko u fokusu Unije, a bit će u narednom razdoblju još i više, sve više zemalja ulazi u projekte visokosubvencionirane od strane europskih fondova, kao što je obnova željezničke infrastrukture i voznog parka jer je takav promet puno više ekološki od cestovnog prijevoza. Naravno da je i Hrvatska na tom tragu te svjedočimo da imamo, u nekoj fazi projekta, zahvate i narudžbe teške desetke milijardi kuna, ali još više ih se tek očekuje.