U uvjetima pandemije Covid-19 i ograničene slobode kretanja mnogi građani okrenuli su se online kupovinama, pa su uoči ovogodišnjeg tzv. Black Friday vikenda zaredala i istraživanja o potrošačkim navikama kad su posrijedi online kupnje. Istraživanje koje je naručila Hrvatska udruga banaka, a koje je provedeno tijekom rujna na 320 ispitanika iz skupine redovnih punoljetnih korisnika interneta (18 do 60 godina), sugerira da su se online kupovine u odnosu na ožujak povećale za 15,5 posto. Čak dvije trećine ispitanika naglasilo je da online kupuje češće nego u istom lanjskom razdoblju. Većina ih to čini na mjesečnoj razini (53%), gotovo svaki šesti (16%) tvrdi da tako kupuje barem jednom tjedno, a tri posto ih je aktivno na dnevnoj razini.

Muškarci preferiraju IT opremu, žene modu

Tri od četiri ispitanika, pak, namjerava iskoristiti Black Friday za online kupovinu. Pritom će muškarci najčešće kupovati informatičku opremu (56%), a žene odjeću (76%), modne dodatke (62%) i kozmetiku (58%). Agencija Equestris, koja je provela navedeno istraživanje, među nalazima navodi i kako je čak 97 posto anketiranih (18-60g) ove godine barem jednom kupovalo online.

U HUB-u ističu kako to ukazuje na važnost kontinuiranog ulaganja hrvatskih banaka u digitalnu transformaciju te kako su bankarske usluge koje su izložene internetu ujedno i najzaštićenije kako bi klijenti mogli obavljati online plaćanja bez straha. To podrazumijeva primjenu raznih alata vezanih uz kibernetičku sigurnost. No, “cyber kriminalci kontinuirano smišljaju nove vrste prijevara i nastoje iskoristiti neopreznost i neinformiranost građana kako bi zloupotrijebili njihove podatke”, upozoravaju u Udruzi banaka. Tako npr. svaki šesti anketirani (18%) tvrdi da je bio je žrtva nekog oblika prevare prilikom online kupovine.

Najčešći oblici prevara

Pritom se najčešće radi o tome da roba nije isporučena ili da je iznimno loše kvalitete. Zato je prilikom izbora online trgovine ključan element mogućnost povrata novca.

U svakom slučaju, informiranje o opasnostima koje vrebaju i načinima za samozaštitu ključni su za potpunu sigurnost prilikom online kupovine, pa u HUB-u skreću pažnju i na edukativne aktivnosti u području sigurnosti na internetu. Većina ispitanika, doduše, tvrdi da ažurira uređaje putem kojih pristupaju kupovini (računala, mobiteli, tableti, itd.) te koristi antivirusnu zaštitu. Međutim, istodobno ih gotovo 40 posto (uglavnom mlađi od 35 godina) kupuje dok su spojeni na javnu Wi-fi mrežu, a to znatno povećava rizik od prijevara.

„Prilikom kupovine na internetu kriminalci pokušavaju od građana dobiti osobne ili financijske podatke te ih zlouporabiti. Pokušavaju ih navesti da te podatke dostave direktno ili da kupe robu na lažnim stranicama, a kasnije roba ne bude isporučena ili je loše kvalitete. Iznimno je važno da se građani na internetu ponašaju jednako oprezno kao i u stvarnom životu“, upozorava Milan Parat, predsjednik HUB-ova Odbora za sigurnost.

Stoga se među savjetima prilikom online trgovine građanima preporučuje oprez pri davanju privatnih ili poslovnih podataka, kao i obavljenje plaćanja samo preko sigurnih internet stranica (https: protokol). Napominju, među ostalim i kako zaposlenici banaka, kad kontaktiraju klijente telefonom ili elektroničkom poštom, nikad ih tim putem ne traže osobne podatke, podatke o PIN-u i sl.

Najmanje se online nabavlja hrana, iako 5% više no lani

O sličnom istraživanju izvijestila je danas i Erste grupa, provedeno također u rujnu, ali na 500 ispitanika. Uz zaključak kako su žene sklonije online kupnji, njihovo istraživanje pokazuje da je taj oblik nabave posebno popularan među dobnom skupinom od 15 do 29 godina.

Usto, bez obzira na specifičnu situaciju povezanu s pandemijom koronavirusa, putovanja ili karte za prijevozna sredstva i dalje su najpopularnija kategorija u online kupnji – više od polovice (56%) ispitanika na taj je način već obavilo ili namjerava obaviti kupnju, a to predstavlja povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu. Knjige je, pak, online putem nabavilo ili namjerava nabaviti 53% ispitanika, dok je treća najpopularnija kategorija kupnja odjeće, obuće i modnih dodataka (51%).

Istraživanje je potvrdilo i da su ispitanici koristeći online kupnju najmanje skloni kupovati prehrambene proizvode (36%), ali i tu se bilježi porast u odnosu na lani, i to 5 posto. Nešto manji porast, tri posto, sugeriraju anketni nalazi u pogledu korištenja online/mobilnog bankarstva za obavljanje kupnje i prijenos novca, što radi 48 posto ispitanika.

Slovaci ‘klikom’ najviše vole kupovati knjige

U usporedbi zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) u kojima posluje Erste grupa, online kupnje najpopularnije su u Češkoj, što je ponajprije izraženo kod kupnji putovanja i karata za prijevozna sredstva. I kod Čeha je najmanja sklonost online kupnji rad je riječ o nabavkama hrane. Slovaci su, pak, specifični po tome što istraživanja kod njih sugeriraju da su im u online kupnjama na prvom mjestu knjige, zatim putovanja i karte za prijevozna sredstva te elektronika, aodjeća i modni dodaci su im tek na četvrtom mjestu.

I Erste je rezultate istraživanja ciljano tempirao uoči Black Friday vikenda kada je zbog popusta trgovaca broj transakcija veći od uobičajenog. “Lani smo tijekom tog vikenda (od petka 29.11. do nedjelje 1.12.) zabilježili više od 222 tisuće transakcija Diners Club karticama, odnosno 24% više transakcija i 59 posto veći volumen u odnosu na vikend ranije. Upravo zbog povećanog broja i volumena transakcija u danima koji su pred nama, a posebno ako znamo da će velik broj kupnji biti učinjen online, izrazito je važno obratiti pažnju i da online kupnja bude obavljena uz sve potrebne mjere sigurnosti”, poručila je Anita Markota Štriga, članica Uprave Erste Card Cluba, podsjećajući kako se transakcije odnosno pregled troškova mogu pratiti i iputem mobilne aplikacije.

Nikad dosta upozorenja

Poput HUB-a, i u Erste banci ponavljaju da se online kupnje uvijek trebaju obavljati u provjerenim internetskim trgovinama (uz provjeru uvjeta), kao i da se nikad ne odgovara na e-mailove ili SMS poruke koje od korisnika zahtijevaju podatke o računu. Konačno, upozoravaju i kako se korisnički podaci nikad ne bi trebali zapisivati niti pohranjivati na računalu, a računalo bi se redovito trebalo ažurirati novim sigurnosnim protokolima i ‘zakrpama’.