Francuski poreznici počeli su slati rješenja američkim digitalnim kompanijama zahtijevajući uplatu desetaka milijuna eura poreza na prihode od digitalnih usluga koji je doveo do napetosti između Pariza i Washingtona. Kako piše Financial Times pozivajući se na izvore u francuskoj vladi i korporativnom sektoru, prve zahtjeve za isplatu dobili su Facebook i Amazon. Naplata tog poreza, koji američka vlada ocjenjuje primjerom nepoštene trgovinske prakse jer uglavnom zahvaća prihode kompanija iz SAD-a, prijeti eskalacijom transatlantskih trgovinskih tenzija i uvođenjem novih carina na europsku robu malo manje od dva mjeseca uoči predsjedničke inauguracije Joea Bidena.

Prvi na udaru

Ured američkog trgovinskog predstavnika sada će vjerojatno uvesti carinu od 25 posto na 1,3 milijarde dolara vrijedan uvoz francuske luksuzne robe, uključujući kozmetičke proizvode i kožnu galanteriju, poput torbica. No, prvi će se na udaru naći prehrambeni proizvodi, poput šampanjca i sira, koji će se cariniti po stopi od čak 100 posto. Inače, nekoliko je europskih vlada najavilo da će uvesti ili da razmatraju uvođenje digitalnog poreza. Njihov je argument da tehnološke kompanije plaćaju premalo poreza s obzirom na prihode koje ostvaruju, djelomično zato jer ih knjiže u državama s niskim poreznim opterećenjem, poput Irske. No, francuski zahtjev za naplatom poreza znači da je prekinuto primirje Pariza i Washingtona.

Podsjetimo, dvije strane su u siječnju dogovorile da će omogućiti više vremena za pregovore o multilateralnom poreznom okviru o kojem se razgovara u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U sklopu tog dogovora francuska je vlada obećala da će odgoditi naplatu digitalnog poreza. Međutim, SAD se u lipnju povukao iz pregovora u okviru OECD-a. Globalno rješenje kako pravednije oporezivati digitalne prihode stoga se ne očekuje do sredine iduće godine. U slučaju da OECD-ova rješenja neće biti tako skoro na vidiku, Francuska je poručila kako želi početkom 2021. vidjeti definiranje prijedloga Europske unije o oporezivanju digitalnih usluga na europskom kontinentu. Međutim, Francuzima je preferirano rješenje i dalje međunarodni dogovor u sklopu OECD-a.

Pariz ne može čekati

„Više ne možemo čekati, a tehnološke kompanije veliki su dobitnici pandemijske krize“, istaknuo je FT-u jedan francuski dužnosnik koji je želio ostati anoniman. „Njihov promet je skočio, a nisu plaćali pravedan porez ni prije pandemije“, dodao je taj izvor. Francuski zahtjev za naplatom poreza te očekivana američka odmazda predstavlja problem za izabranog predsjednika Joea Bidena koji je najavljivao da će izgladiti političke i trgovinske tenzije s europskim saveznicima. Naime, iako u američkom Kongresu vlada duboka dvostranačka podijeljenost oko većine pitanja, kada je riječ o oporezivanju digitalnih kompanija iz SAD-a i demokrati i republikanci jednoglasni su u protivljenju.

Primjerice, Ron Wyden, član Demokratske stranke imenovan u utjecajni senatski odbor za financije, francuski je porez ocijenio „diskriminatornim“, a odluku Pariza da ga započne prikupljati nazvao „eskalacijom protiv američkih radnika“. Stoga Brian Jenn, bivši dužnosnik američkog ministarstva financija, ne očekuje da će se stav Washingtona značajno promijeniti. Bidenova administracija, doduše, neće tako agresivno prijetiti novim carinama, ali će iskoristiti postojeće kao ulog u pregovorima, ocjenjuje Jenn.