Na popisu za privatizaciju državnih poduzeća u Srbiji uskoro bi se, osim Petrohemije, moglo naći još pet kompanija, a to su tvornica namještaja Simpo, tekstilna industrija Yumco, autobusni prijevoznik Lasta, proizvođač guma za automobile Trayal i kemijsko postrojenje MSK iz Kikinde. To znači da bi sljedećih mjeseci gotovo 6000 radnika u tim kompanijama moglo dobiti novog vlasnika, piše Blic.

U navedenim poduzećima aktivnosti oko privatizacije najviše su odmakle, te bi se za neke od njih do kraja ove godine ili početkom sljedeće mogao pokrenuti postupak promjene vlasnika.

Kako je najavljeno, država će pokušati prodati neku od 78 tvrtki, koje su, od gotovo 600, još ostale u njenom vlasništvu. Za neke od njih bit će raspisani javni pozivi, dok će se za druge tražiti strateški partner. Prema projekcijama Ministarstva gospodarstva, osim šest navedenih kompanija, u proces privatizacije moglo bi otići još oko 30 tvrtki, dok će će se za preostalih 40 najvjerojatnije tražiti kupac iz stečaja, objašnjava beogradski list.

U tim kompanijama smatraju da je njihova prodaja nužna, ali podsjećaju da bi se u procesu privatizacije osim o cijeni moralo voditi računa i o sudbini radnika, što je u Ministarstvu gospodarstva do sada i uvažavano.

Prodaju traži i MMF

Zaposleni u navedenim kompanijama zato se nadaju da će takav pristup biti primijenjen i sada jer je riječ o velikim sustavima s nemalim brojem radnika. Naime, u Petrohemiji je zaposleno 1320 osoba, u Simpu 1418, Yumcu 2040, Lasti 1995, Trayalu 1108, a u MSK 538 radnika.

Blic prenosi da cijena neće biti jedini parametar za donošenje odluke o prodaji, te da će biti potrebno utvrditi i status velikog broja zaposlenih i vrijednost investicija koju bi kupci ponudili, jer ove kompanije imaju programe proizvodnje potrebne za neke druge industrije.

Kako je naveo izvor Blica iz vlade Srbije, i za Simpo, Yumco, Lastu, Trayal i MSK također postoji zanimanje. Većina njih posluje prema tzv. unaprijed pripremljenom planu reorganizacije i izmiruju svoje obveze prema tom dokumentu iako su gubitaši, ali nakon objavljivanja javnog poziva vidjet će se tko je primamljiv za kupce, a tko nije.

Državi je važno da se barem u tim velikim sustavima završi proces privatizacije, što traži i Međunarodni monetarni fond (MMF), posebno kada je riječ o Lasti i MSK, rekao je izvor Blica.

Inače, konzultantska kuća BDO Srbija procijenila je u travnju 2019. godine da Lasta vrijedi između 16 i 23 milijuna eura. Očekivalo se da će privatizacija biti raspisana do lipnja te godine, ali je odgođena. Kasnije te iste godine Lasta je nabavila još 30 novih autobusa od turskog proizvođača Temsa.

Olakšanje za državu

Kada je riječ o MSK-u, država je već ranije objavila dva natječaja za pronalazak strateškog partnera za kompaniju iz Kikinde, ali nije bilo zainteresiranih kupaca. Na natječaju iz prosinca 2017. godine dokumentaciju je otkupio jedan ciparski holding, ali nije dostavio obvezujuću ponudu. Početna cijena za prodaju MSK-a tada je bila 38,5 milijuna eura, što je iznosilo 100% procijenjene vrijednosti. Godinu kasnije, Ministarstvo gospodarstva objavilo je da se niti na drugi natječaj nije javio nitko, iako je početna cijena bila 24,4 milijuna eura, što je 50% ukupne procijenjene vrijednosti kompanije. A prošle godine Dnevnik je objavio da, sudeći po izjavi srpske premijerke Ane Brnabić, za MSK neće biti objavljen treći poziv za privatizaciju budući da bi u tom slučaju državna kompanija morala biti ponuđeno za samo 30% procijenjene vrijednosti. Međutim, sada se izgleda i to promijenilo. I ekonomist Ljubomir Madžar smatra kako je vrijeme da se riješi sudbina tih kompanija. Prema njegovim riječima, ne bi trebalo strahovati da će brzina privatizacije nepovoljno utjecati na cijenu, jer ona, kako kaže, ne treba biti presudna za prodaju zato što su većina njih gubitaši i nemaju vrijednost te se ništa ne bi izgubilo.

“Primjer je prodaja RTB-a Bor Kinezima, što je bilo veliko olakšanje za državu. Takvo olakšanje bi se postiglo i kada bi se ove kompanije prodale jer nije isključeno da postoje neki privatnici koji bi od tih gubitaša znali napraviti rentabilne kompanije”, rekao je Madžar.