Janet Yellen po drugi put ima priliku potaknuti oporavak američkog gospodarstva. Prema napisima medija u utorak, izabrani predsjednik SAD-a nominirat će nekadašnju predsjednicu središnje banke Fed za ministricu financija u svojoj administraciji što će značajno promijeniti fokus tog resora.

Opet prva u povijesti

Naime, u predpandemijskom razdoblju naglasak politike ministarstva financija u Trumpovom mandatu bio je na rezanju poreza i slabljenju financijske regulacije. Ekonomisti očekuju da će Janet Yellen, stručnjakinja za tržište rada, fokus politike premjestiti na smanjivanje ekonomskih nejednakosti i borbu protiv klimatskih promjena. Ako bude izabrana, Yellen će još jednom biti prva žena na poziciji koja je „rezervirana“ za muškarce. Kada ju je 2013. bivši predsjednik Barack Obama nominirao za čelnicu Feda, postala je prva žena za kormilom središnje banke. Sada ima priliku postati i prva ministrica financija u američkoj povijesti. Rođena prije 74 godine, odrasla je u njujorškom Brooklyjnu u liječničko-učiteljskoj obitelji.

Nakon studija na sveučilištu Brown, doktorat iz ekonomskih znanosti na sveučilištu Yale obranila je 1971. godine. Potom je predavala ekonomiju na University of California, Berkeleyju, Harvardu te Londonskoj školi ekonomije (LSE). Osim akademske karijere, bila je uključena i u političke krugove, pa je od 1997. do 1999. predsjedala vijećem ekonomskih savjetnika u mandatu Billa Clintona.

Njezino vođenje Feda ostalo je upamćeno po kontroverznom podizanju kamatnih stopa 2015. godine. Iako je zaoštravanju monetarne politike Yellen pristupila iznimno oprezno, dio liberalnih ekonomista smatra da je Fed tada prerano podignuo kamatne stope s nule, čime je nepotrebno usporen oporavak gospodarstva od prethodne krize. Tome u prilog govori i činjenica da se za iduće podizanje kamatnih stopa Fed odlučio tek nakon godinu dana.

U lepezi znanstvenih radova Janet Yellen izdvaja se jedan koji bi mogao biti posebno značajan za dužnost ministrice financija. Naime, u tom je radu naglasila važnost ekonomskih stabilizatora tijekom recesije, poput novčane pomoći za nezaposlene. Sada će imati priliku tu tezu dokazati i u praksi.

Ekonomisti smatraju da će Yellen kvalitetno obrazlagati ekonomske argumente za povećanu proračunsku potrošnju u kratkom roku kako bi se potaknuo rast zaposlenosti i smanjio jaz između bogatih i siromašnih. U tom kontekstu valja podsjetiti na njezin govor iz 2014. kada je istaknula da brzi rast nejednakosti u SAD-u prijeti američkim vrijednostima. „Ona zna kako izgraditi konsenzus. Zna kako argumentirati smisao u svoju korist“, ističe za Reuters Julia Coronado, nekadašnja ekonomistica u Fedu koja je surađivala s Yellen.

A sposobnost postizanja konsenzusa itekako će joj trebati s obzirom da je čekaju teški pregovori s republikancima u Kongresu oko realizacije Bidenove agende, poput većeg oporezivanja bogatih te ulaganja bilijuna proračunskih dolara u infrastrukturu, obrazovanje i borbu protiv klimatskih promjena.

Duboko u političkoj areni

U tom kontekstu Yellen sada ulazi mnogo dublje u političku arenu nego na prijašnjim dužnostima. No, zato će imati široku podršku izvan Kongresa, smatraju tamošnji analitičari.

„Imenovanje Janet Yellen bit će toplo dočekano širom svijeta, kako među ekonomistima, tako i među investitorima i inozemnim političarima, od svih koji je smatraju dužnosnicom s velikim iskustvom koja je donijela godine stabilnosti“, izjavio je za Financial Times Mohamed El-Erian, glavni ekonomski savjetnik Allianza.

Imajući u vidu njezino iskustvo iz Feda, stavovi Yellen bit će u skladu s onima iz središnje banke, smatra Eric Stein, glavni investicijski direktor u tvrtki Eaton Vance. „Ona će htjeti da Fed bude u mogućnosti plasirati koliko je god moguće kredita različitim sektorima gospodarstva“, kaže Stein.

Zanimljiv je podatak da je Donald Trump namjeravao 2018. ponuditi Yellen drugi mandat na čelu Feda, ali su ga navodno njegovi savjetnici uvjerili kako bi bilo bolje da predloži „svog“ kandidata. Izbor je pao na Jayja Powella.

Nakon odlaska iz središnje banke, Janet Yellen skrasila se u washingtonskom think-tanku Brookings Institution, a tek je s vremena na vrijeme javno istupala tvrdeći kako Trump pokušava potkopati neovisnost središnje banke te da je SAD izgubio globalno ekonomsko 
vodstvo.