Nove, 5G mreže mogle bi se pokazati kao Microsoftova dobitna kombinacija za uspjeh u telekomunikacijskoj branši nakon dva fijaska. Kako piše Financial Times, američki softverski div već godinama pokušava odigrati važniju ulogu na tržištu masovnih telekomunikacijskih usluga.

Do sada najveći potez u tom smjeru dogodio se 2011. kada je Microsoft za 8,5 milijarde dolara kupio Skype, čuvenu estonsku aplikaciju koja je znatno unaprijedila telefonsku komunikaciju.

Rival iz vlastite kuće

Skype je u to vrijeme bio dominantni servis za telefonske i video pozive putem interneta. No, tijekom godina značajno je izgubio na važnosti nakon nekoliko redizajna, promjena strategija, ali i dolaska konkurenata, poput Zooma i Gooogleova Hangoutsa.

Štoviše, rivala je dobio i u vlastitoj kući u obliku Microsoftove aplikacije Teams. Dvije godine nakon akvizicije Skypea novi Microsoftov pokušaj bacanja rukavice u lice Appleu i transformacije u proizvođača pametnih telefona doživio je još veći neuspjeh.

Naime, 2013. je kompanija preuzela poslovanje s mobitelima finske Nokije, desetak godina ranije vodećeg svjetskog proizvođača kojem su Apple, Samsung te kineski proizvođači značajno uzdrmali poziciju. Za Nokijino poslovanje Microsoft je platio 7,2 milijarde dolara.

Kontroverznu odluku svog prethodnika Stevea Ballmera novi je izvršni direktor Satya Nadella „presjekao“ već 2015. godine. Otpisana je gotova sva vrijednost te akvizicije, a i 7800 zaposlenika dobilo je otkaze. Štoviše, neki analitičari s Wall Streeta smatrali su da je kupnja Nokijina poslovanja značajno kumovala Ballmerovu odlasku s čela kompanije.

Microsoft je „bos po trnju“ prošao i u pokušaju da se sa svojim Windows Mobile nametne kao proizvođač operativnih sustava za pametne telefone i tako prekine duopol Applea i Googlea. Naime, taj je operativni sustav koristio vrlo mali broj proizvođača.

Međutim, najveća softverska kompanija na svijetu vrijedna 1,6 bilijuna dolara i dalje ne odustaje od telemunikacijskog tržišta. Iz prethodnih gorkih iskustava izvukli su pouku, pa se sada fokusiraju na same operatere.

U proteklih godinu dana Microsoft se povezao s operaterima poput Verizona, Vodafonea i Deutsche Telekoma kako bi im pomogao u razvoju specijaliziranih 5G mreža za poslovne korisnike u sektorima kao što je proizvodnja i logistika.

Kako sve više kompanija razmatra 5G u potencijalnom transformiranju svoga poslovanja, minimiziranje kašnjenja u prijenosu podataka u mreži bit će mnogo važnije nego na tržištu usluga za privatne korisnike. A tu Microsoft vidi priliku za svoje podatkovne centre sagrađene u sklopu njegova poslovanja s računalstvom „u oblaku“.

Za Yousefa Khalidija, potpredsjednika Microsoft Azurea za telekomunicijske operatere, to je tržište „prirodni Microsoftov teritorij“. Prošloga je mjeseca kompanija predstavila verziju Azure javne usluge računalstva „u oblaku“ ciljajući telemunikacijsku industriju.

Naučili su gdje su granice

Međutim, „zavođenje“ telekoma ne prolazi bez problema. Naime, Skype je i dalje u vlasništvu Microsofta, pa ga neki operateri promatraju kao konkurenta na potencijalno lukrativnom 5G tržištu za poslovne korisnike.

„Naučili smo gdje bi naše granice trebale biti. Mi nismo operater i nikada to nećemo biti. Mi smo softverska kompanija“, pojašnjava Yousef Khalidi za FT. Međutim, nema samo Microsoft takve ambicije. Google, Amazon i IBM također pokušavaju iskoristiti svoje pozicije u javnim uslugama računalstva „u oblaku“ ne bi li uhvatili dio kolača u potražnji poslovnih korisnika za 5G uslugama.

To i ne čudi s obzirom da konzultantska tvrtka Analysys Mason procjenjuje da će tržište „mrežnog računalstva u oblaku“ koje uključuje softverske usluge i „cloud“ infrastrukturu vrijediti 36 milijardi dolara do 2025. godine. K tome, godišnje bi to tržište moglo rasti i do 40 posto.

Analitičari stoga smatraju kako ne bi bilo iznenađujuće da Microsoft učini još dublji ulazak na telekomunikacijsko tržište preuzimanjem i preostalog poslovanja Nokije. Konzultantska tvrtka CCS Insight prošloga je mjeseca naznačila da bi time Microsoft postao proizvođač telekomunikacijske opreme u punom obujmu, s lepezom proizvoda i usluga od računalstva u oblaku, preko softvera do radiokomunikacijske opreme. Iako u Microsoftu odbacuju takvu ideju, valja podsjetiti na izjavu američkog državnog odvjetnika Williama Barra s početka godine kako bi američka vlada, izravno ili kroz kompanije iz SAD-a, trebala kupiti udjele u Nokiji i Ericssonu. Time bi ojačala međunarodnu konkurenciju kineskom Huaweiju.