I bez poskupljenja kukuruza, soje i suncokreta koji su važni u stočnoj hrani, cijene u peradarstvu toliko su niske da nikom više nije jasno kako proizvođači opstaju, izjavio je za Politiku Rade Škorić, predsjednik Zajednice peradara Srbije.

“Cijena pilećeg mesa često ide i ispod 200 dinara (oko 1,6 eura) za kilogram. Bila je nedavno u trgovačkim lancima od 149 do 169 dinara. To nije ekonomska, održiva cijena i sada, nakon poskupljenja hrane, pitamo se kako će proizvođači u toj međusobnoj konkurenciji postići da se meso uopće proda”, ističe Škorić. Kako objašnjava, najveći problem je to što se ne zna tko u tom sektoru gubi novac, jer je u lancu proizvodnje mesa peradi sve veći broj sudionika. “Imamo posebno proizvođače pilića, a tu se pojavljuje i industrija stočne hrane koja ulazi u tov da bi prodala svoje proizvode. I na kraju klaonice”, objašnjava Škorić, dodajući da tek zatim dolaze trgovine koje to koriste. Njima, kako kaže, nije u interesu da piletina bude jeftina jer su manje i marže, ali je jasno kako je cijena pilećeg mesa mamac za privlačenje kupaca da dođu u trgovine i kupe drugu robu.

Nemaju klaonice i hladnjače

“Kupcima se šalje poruka – imamo jeftinu piletinu dođite i potrošite 5000 dinara na druge proizvode koji nisu baš tako jeftini. Jednostavno, dobar dio proizvodnje pilećeg mesa više ne drže samo peradarske tvrtke. Oko 30 do 40 posto ukupnog tržišta čine tvornice stočne hrane koje se bave tovom da bi prodale svoju hranu. One gube zbog pada proizvodnje svinja i govedarstva i sada se okreću tovu pilića. Ali problem je što nemaju tržište, klaonice, hladnjače. I na kraju prodaju po bilo kojoj cijeni“, objašnjava Škorić. On dodaje da tvornice stočne hrane počinju dominirati i da nekontrolirano ulažu u taj posao. “Cijene su izuzetno niske. Realno bi bilo da piletina, bez poskupljenja žitarica, na tržištu stoji 250 do 270 dinara. I to bi bilo jeftino. Cijena piletine 2017. bila je 319 dinara. Sve to u lošu poziciju dovodi tvrtke koje se isključivo bave peradarstvom, ulaze u kredite, gubitke pa i u stečaj. U tom sektoru više nema zarade”, tvrdi sugovornik Politike. Kada bi piletina mogla biti skuplja ne zna se budući da je ponuda velika, a sve ozbiljne farme imaju i zalihe sirovina koje nabavljaju kada su cijene niske. Sada se te zalihe tope.

Nepoštena trgovačka praksa

“Do kada će tko izdržati ovisi o količinama koje su nabavili dok je hrana bila jeftinija. Moguće je da će doći do blagog rasta cijena zbog povećanja potrošnje, što se događalo ranije u ovo doba godine, ali niti to više nije izvjesno zbog pandemije”, smatra Škorić.

Proizvodnja i potrošnja mesa peradi, upravo zbog toga što je jeftino, raste iz godine u godinu. Potrošnja u Srbiji dosegla je oko 100.000 tona godišnje, oko 15 do 16 kilograma po stanovniku.

“Mi ćemo svakako uskoro pokrenuti inicijativu i obratiti se državi s prijedlogom da se trgovački lanci onemoguće u toj praksi da pileće meso prodaju ispod nabavne cijene. To nije vezano za jednog trgovca, manje-više svi to rade. Na europskoj razini o takvoj pojavi govori se kao o nepoštenoj trgovačkoj praksi”, tvrdi Škorić. On kaže da se u Njemačkoj tako nešto već dogodilo ove godine kada je premijerka Angela Merkel pozvala na odgovornost četiri trgovačka lanca.