U utrci za kupnju Croatia banke, koja u miraz donosi 0,5 posto tržišnog udjela te puno bitniju nagradu u vidu ulaznice regulatora na bankarsko tržište Hrvatske i Europske unije, ostala su tri igrača.

Pristigle ponude se češljaju, dvije su “vrlo solidne”, a konačnu riječ imat će Hrvatska narodna banka koja će ocijeniti jesu li ponuditelji kojima su odškrinuta vrata za ulaz na tržište dovoljno “fit and proper” da kroz njih i prođu.

Strateška lutanja

“Ideja je, naravno, dobiti što više novca, a dvije pristigle ponude u tom smislu su vrlo solidne. S obzirom na situaciju oko preuzimanja u sektoru uopće, da se male banke “trže” između 0,3 i 0,5 knjigovodstvene vrijednosti, da je banka sanirana i atraktivna za licenciju, sve iznad toga je odlično”, rekao nam je izvor dobro upoznat s nadmetanjem, uz zamolbu za anonimnost zbog osjetljivosti procesa. Nakon evaluacije dokumentacije, ocjene mogućih dodatnih uvjeta za provedbu transakcije kojih može, a i ne mora biti, nije isključen još jedan krug i dodatno ‘peglanje’ ponuda.

“Nakon toga štafetnu palicu predajemo HNB-u koji će donijeti odluku o prikladnosti investitora”, kaže naš sugovornik.

U 100-postotnom državnom vlasništvu kroz DAB, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Croatia banka ima marginalnih 0,4 posto tržišta, a na kraju lipnja ostvarila je 4,7 milijuna kuna (bruto) dobiti. Prošlu godinu zaključila je s gotovo 25 milijuna kuna gubitka, a u zadnje tri godine gubici su kumulativno nagrizali kapital dosegnuvši gotovo 80 milijuna kuna pa se pitanje nužne dokapitalizacije stavlja u prvi plan.

Nakon godina strateških lutanja u kojoj se o budućnosti Croatia banke maštalo u šarolikim scenarijima, od platforme za sinergijsko okupljanje ostalih malih igrača do jačanja državne poluge utjecaja na tržištu, u srpnju je prelomljeno da ipak ide na bubanj. Otad su stigle četiri ponude; “iz financijskog i bankarskog sektora od zainteresiranih strana” iz SAD-a, Hong Konga te dvije iz Europe. Nakon odrađenog dubinskog snimanja, na povjerenstvo za prodaju Crobe do kraja listopada stigle su tri obvezujuće ponude. Rok za njihovo vaganje je 20. studeni pa bi banka, prođe li sve glatko, novog vlasnika trebala dobiti do kraja godine.

U 20-ak godina nijedna ‘iz nule’

Vrijedi primjetiti da među ponudama nema nijednog domaćeg igrača. Poznavatelji procesa time nisu iznenađeni jer je, za 0,4 posto tržišta kroz 13 poslovnica koje donosi u miraz, akvizicija Crobe izvjesno ocijenjena slabo isplativim pothvatom i nakon višekratnih sanacija. Isto, očito, vrijedi i za (većinski državni) HPB koji je odlučio povući kočnicu nakon preuzimanja Jadranske banke.

Za strane igrače pak, Croba je de facto kupnja licencije regulatora. Na lokalnom tržištu i ekonomiji koja je prije korone jedva hvatala stope rasta od 3 posto BDP-a zarade su ograničene: lani je 20 igrača podijelilo 5,8 milijardi kuna. No, iz perspektive da u zadnja više od dva desetljeća nijedna banka nije osnovana “iz nule”, a da licencija za Hrvatsku ujedno nosi i onu za EU, potencijalno preuzimanje dobiva druge dimenzije.