Otkazivanjem Interlibera, financijski najjačeg sajma Zagrebačkog velesajma, organizator ostaje bez bar 3,2 milijuna kuna, koliko je Velesajam lani utržio od sajma knjiga. To je tek jedan od sajmova u Hrvatskoj koji je u 2020. godini morao biti otkazan zbog pandemije, prisilivši organizatore ili na otkazivanje odnosno odgodu do daljnjeg, ili na virtualna rješenja čija uspješnost je neke pozitivno iznenadila.

Upravo Interliber jedan je od sajmova koji je u relativno kratkom roku prešao u digitalnu sferu. Matematika je jednostavna, u pandemijskim uvjetima okupljanje desetaka tisuća posjetitelja sajma bilo bi nedopušteno, a bez dobre posjećenosti izlagačima se ne isplate visoki troškovi fizičkog nastupa na sajmu. Zajednica nakladnika i knjižara HGK domislila se alternativnom rješenju, te će od 10. do 15. studenoga održati projekt „Knjiga svima i svuda“ koji će sajamske aktivnosti prenijeti na online platformu te u knjižare diljem cijele Hrvatske. U projektu će sudjelovati preko 120 knjižara iz cijele zemlje, knjige će se nuditi po akcijskim, sajamskim cijenama, a čitatelji će ih moći kupiti preko posebne web stranice na portalu Zajednice nakladnika i knjižara HGK. Uz to će nuditi i poseban Premium program preko trećeg programa HRT-a i Youtube kanala, kroz koji će birani autori predstavljati svoje naslove. Projektom ‘Knjiga svima i svuda’ organizator omogućava izdavačima i autorima da nastave raditi na ekonomski i epidemiološki odgovoran način, ovaj format zadovoljit će i dio čitatelja koji bi zbog straha od zaraze preskočili sajam, tako da će najveći gubitnik biti Zagrebački velesajam.

Uz Interliber, ZV u istom razdoblju gubi i barem 1,6 milijuna kuna, koliko je lani utržio od Infogamera, regionalnog sajma gaming industrije s odličnom perspektivom. Infogamer je lani posjetilo preko 30 tisuća posjetitelja, a ostvareni prihod ZV bio je veći za 34 posto u odnosu na godinu ranije. Organizatoru, tvrtki Reboot i njezinom vlasniku Damiru Đuroviću propala je i ove godine i europska konferenciju boutique developera igrica, Reboot Develop Blue koja se treba održati u Dubrovniku sredinom listopada. Iz Zagrebačkog velesajma još čekaju procjenu gubitaka od sajamskog poslovanja u pandemijskoj godini, što se već lagano može zbrojiti. Lani su od 18 sajmova u 11 termina utržili ukupno 16 milijuna kuna, a od ostalih evenata i kongresa 7,5 milijuna kuna. Na ZV-u su do kraja godine planirana još dva manja i jedan veći sajam koji bi trebali biti održani početkom prosnica.

Najjači financijski je Croagro, poljoprivredni sajam koji se lani prvi put vratio na Velesajam nakon 17 godina. Velesajam je od poljoprivrednog sajma imao prihod od 1,7 milijuna kuna.

Prije jačeg jesenskog vala epidemije, ove jeseni na Velesajmu su se uspjela održati čak tri značajna sajma, no pitanje je u kojem opsegu i s kojim prihodima. Isto tako je pitanje koliko je u uvjetima zatvaranja granica Sajam dentalne medicine Dentex imao međunarodni značaj. Od stomatologa je ZV lani uprihodio 1,2 milijuna kuna, nešto manje, oko milijun kuna bio je prihod sajma Beauty&Hair Expo, koji se ove godine s proljeća prebacio na rujan. Ambienta je isto održana, no ove godine je bila značajno slabija nego lani, i ZV je utržio značajno manje od lanjskih 2,7 milijuna kuna. U 2019. je na Ambienti izlagalo oko 400 izlagača u 10 paviljona, ove godine došlo ih je jedva 70-tak i stali su u samo dva paviljona.

Brzinska transformacija

Organizatori Ambiente nisu željeli prebaciti sajam na online platformu, frizeri bi to teško izveli, isto kao stomatolozi pa čak i gameri, no sajam vjenčanja održan je u virtualnom obliku i to s priličnim uspjehom.

Zagrebačka poduzetnica Dea Olup prije 12 godina pokrenula je Wedding EXPO koji se prvo održavao u šoping centru West Gate, a zadnje tri godine na Zagrebačkom velesajmu, kojem je ovaj manji sajam lani donio oko pola milijuna prihoda.

“Dva tjedna prije održavanja u listopadu shvatili smo da će biti jako teško organizirati i provesti sve u skladu s epidemiološkim mjerama, i da nećemo imati posjetitelja. U jako kratkom roku smo odlučili napraviti virtualno izdanje, u čemu su nam puno pomogli programeri tvrtke MDT Solutions. Skinuli smo cijenu sudjelovanja do iznosa kojim ćemo se tek pokriti, jer nismo htjeli opteretiti izlagače koji su već iscrpljeni od svega u ovoj godini. Od 80 izlagača koliko se prijavilo za sajam na Velesajmu, za virtualno izdanje ostalo nam je njih 33, i većina ih je oduševljena rezultatom, ispričala nam je osnivačica sajma Dea Olup čija je trgovina vjenčanicama dobila čak 118 kupaca na virtualnom sajmu, tek nešto manje nego na stvarnom sajmu.

“To je sjajan rezultat koji iskreno nismo ni očekivali jer smo sve radili na brzinu, ali očito smo pogodili dobar format. Imamo odličnu povratnu informaciju od izlagača koji su također iznenađeni brojem konkretnih upita klijenata, za zaista mala ulaganja u sudjelovanje na virtualnom sajmu. Neki su se, vidjevši rezultat u subotu, javljali da ih dodamo samo u nedjelju, jer su shvatili da im se to isplati”, kaže Olup koja ovaj format virtualnog sajma kani prebaciti i u Dansku, gdje će privremeno preseliti, a novi zagrebački virtualni Wedding EXPO već se priprema za veljaču 2021. Prednost virtualnog sajma je mjerljivost rezultata, značajno niži troškovi organizacije, a nedostatak je taj osobni kontakt s klijentima. Mladenke vole obilaziti sajam s prijateljicama, no koji put je bolje u miru iz udobnosti doma pogledati ponudu te i dalje ostvariti sajamske popuste.

Globalna istraživanja

Analitičari na globalnoj razini nisu sigurni kako će pandemija utjecati na sajamsku industriju i kad prođe korona kriza. Neka istraživanja pokazala su da 57 posto ispitanika misli da je pandemija potvrdila značaj kontakta licem u lice, ali isto tako pola ispitanika ulaže u digitalnu tehnologiju koja će im omogućiti online sajamsk priredbe, i čak 82 posto vjeruje da će se pandemija usmjeriti industriju u smjeru hibridnih događanja, koja imaju znatno niže troškove.

To će opet značajno utjecati na divove u sajamskom biznisu koji su u ovoj godini izgubili i do 90 posto prihoda zbog otkazivanja ili pretvaranja sajmova u online oblik. Primjer je turistički sajam WTM London, čiji troškovi sudjelovanja na virtualnom sajmu iznose tek desetinu troškova sudjelovanja na fizičkom sajmu u Londonu. Tako je Hrvatska turistička zajednica u studenom uštedjela čak 2,7 milijuna kuna, jer će samo za sudjelovanje na virtualnom sajmu, i to s premium paketom, platiti tek 300 tisuća kuna. Gdje su još troškovi putovanja, smještaja i dnevnica izlagača, materijala i još kojekakvih usputnih troškova. Mogli bi biti u pravu oni koji tvrde da će pandemija zauvijek izmijeniti sajamski biznis.