Kriza izazvana koronavirusom donijet će brojne promjene u gospodarstvu, pa tako i u svijetu financija.

Kako je na nedavnoj konferenciji „Zagreb-financijsko središte“ u organizaciji Poslovnog dnevnika i suorganizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) istaknuo predsjednik Upravnog vijeća Ante Žigman, novo normalno nije samo trenutačno stanje već će duže trajati, pa se je potrebno prilagoditi i pripremiti, a što neki već i čine.

Kao najvažnije faktore u budućnosti naveo je okolišne, društvene i upravljačke čimbenike (ESG-Enviromental, Social, Governance). O usvajanju ESG principa u domaćoj financijskoj industriji, ali i ulozi tržišta kapitala nakon pandemije Žigman govori u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Kako vidite ulogu tržišta kapitala nakon prestanka pandemije?

Koronavirus donio je svijetu najveću globalnu ekonomsku krizu nakon 2. svjetskog rata, ali usprkos težini stanja u kojem se nalazimo, stojimo na prekretnici koja nas, ako se za to dobro pripremimo, može ubrzati u jačem oporavku poduzeća i to putem tržišta kapitala.

Europska komisija je prije mjesec dana donijela novi, osvježeni akcijski plan stvaranja jedinstvene unije tržišta kapitala koja bi trebala u potpunosti zaživjeti do kraja 2022. godine.

To će biti velika prilika za poduzetnike da dođu do lakšeg i jeftinijeg financiranja, posebno ako putem banaka neće imati pristup kreditima zbog rizičnosti i manjka vlastitog kapitala. Puno će se u okviru Unije raditi i na financijskom znanju malih ulagača kako bi mogli prepoznati svoje prilike u investiranju, ali i na novim mogućnostima za institucionalne ulagače.

Hrvatska kroz sve te promjene ima priliku postati i regionalno tržište pa će veliki fokus biti na tome da taj vlak ne propustimo.

U posljednje vrijeme u svijetu je primjetan trend rasta ulaganja prema ESG principima. Što je uzrok tome trendu?

Pandemija nije umanjila stalni rast svijesti o negativnom utjecaju klimatskih promjena na cjelokupno svjetsko gospodarstvo kao i potrebu da se na održivim temeljima omogući ekonomski rast i razvoj.

Mlađe generacije sve su više usmjerene na očuvanje okoliša, zaštitu i unaprjeđenje socijalnih prava i statusa te rodnu ravnopravnost. Istovremeno, ne može se podcjenjivati niti uloga klimatskih aktivista, koji su natjerali nacionalne parlamente i zakonodavce da se zapitaju što možemo napraviti sada, jer bi kasnije moglo biti prekasno.

Na tom valu javnog mijenja, Europska komisija je na temelju široke rasprave usuglasila i provela novi zakonodavni okvir.

Cilj tog okvira je preusmjeriti financijske tokove prema održivim ulaganjima kroz definiranje Europskog zelenog plana koji želi pozicionirati Europu kao prvog klimatskog neutralnog kontinenta do 2050. godine.

Plan otvara bezbrojne mogućnosti u stvaranju novih industrija i poslova u EU, a može pridonijeti oporavku europskog gospodarstva od korona krize. Usporedno sa Zelenim planom, dio država članica sa razvijenim tržištima kapitala već su radile na podizanju svijesti o zelenim ulaganjima pa i kroz izdanja državnih „green obveznica“ poput Francuske i Nizozemske, a nešto kasnije i Njemačke.

Nedavno je odobrenje za rad dobio i prvi hrvatski investicijski fond koji će ulagati prema ESG principima. Smatrate li da domaća financijska industrija presporo hvata priključak za svjetskim trendovima?

Hanfa je odobrenje za rad dodijelila prvom investicijskom fondu koji će većinu svoje imovine u ulagati u udjele čija se strategija upravljana temelji na odabiru financijskih instrumenata koji ispunjavaju tzv. ESG faktore. To je skroman, ali važan prvi korak koji dolazi iz europske financijske industrije.

Udio imovine pod upravljanjem investicijskih fondova koji ulažu u održiva ulaganja u zapadnoj Europi posljednjih godina je u porastu.

Posebno u državama koje su imale nacionalne propise za održivo financiranje prije donošenja takvih propisa na razini EU, ali ovakve proizvode ne treba promatrati kao trend. Uzimanje u obzir faktora i rizika održivosti bi trebao postati novo normalno, te postati standard kod donošenja odluka o ulaganjima svih sudionika na financijskim tržištima, ne samo investicijskih fondova. Uz jasno definirana EU pravila o izvještavanju možemo očekivati da će ju sudionici na financijskim tržištima prihvatiti i u Hrvatskoj. Prelazak na ovakav način razmišljanja i orijentiranost prema održivosti donijeti će troškove, ali i prilike domaćim izdavateljima koji žele dobiti na dodatnoj vidljivosti i tako privući nove investitore.

Hrvatska financijska industrija bi trebala iskoristiti ovaj trenutak i naći nišu u kojoj će nuditi konkurentne nove proizvode zasnovane na usklađenosti s EGS principima.

Koliko domaće kompanije 
uvrštene na Zagrebačkoj burzi posluju prema ESG principima?

U Kodeksu korporativnog upravljanja koji se primjenjuje na sve izdavatelje dionica na uređenom tržištu Zagrebačke burze, već je propisan standard prema kojem nadzorni odbor i uprava društva moraju usuglasiti i usvojiti politike povezane s procjenom učinka aktivnosti društva na okoliš i zajednicu, s očuvanjem ljudskih prava i prava radnika te sa sprječavanjem i sankcioniranjem mita i korupcije. Upravo završavamo s analizom upitnika i usklađenosti naših izdavatelja s novim Kodeksom korporativnog upravljanja za 2019. godinu te ćemo i o tome izvijestiti u okviru godišnjeg izvještaja o korporativnom upravljanju. Prema podacima koje je Hanfa zaprimila, a koji se odnose na usvajanje spomenutih politika, 35 izdavatelja odgovorilo je da su nadzorni odbor i uprava usuglasili i usvojili politike, a 18 izdavatelja već ima navedene politike dostupne na svojim internetskim stranicama.

Svakako da će u razdoblju pred nama biti sve više kompanija koje će o tome izvještavati svoje investitore. Treba podsjetiti da su ESG principi slični onome što u Hrvatskoj nazivamo DOP ili društveno odgovorno poslovanje. Prema tome određeni dio kompanija će se uz manje izmjene lako prilagoditi novim principima.

S obzirom da je dio ESG-a i kvalitetno korporativno upravljanje, smatrate li da šire prihvaćanje ovog trenda među domaćim kompanijama može pomoći u kontekstu obnove povjerenja na tržištu narušenog aferom Agrokor?

U današnje doba značajnih klimatskih promjena te društvenih inicijativa usmjerenih na uspostavljanje uključivog društva koje daje šansu, naročito ranjivijim društvenim skupinama, kvalitetno korporativno upravljanje uključuje implementaciju sva tri navedena faktora (ESG) te predstavlja temeljnu pretpostavku uspostavljanja povjerenja od strane ulagatelja i potrošača.

Toga su svjesni i hrvatski izdavatelji što je vidljivo u njihovim komunikacijama prema javnosti, a sve više i u godišnjim izvještajima o poslovanju iz kojih su razvidne i informacije povezane s upravljanjem ESG čimbenicima.

Fokusom prema održivosti može se stvoriti novi segment domaćeg tržišta koji će izgraditi novo povjerenje investitora, s tim da je bitno održati kredibilitet takvog povjerenja kroz održavanje industrijskih i nadzornih standarda. Iznimno je bitno u ovom početnom razdoblju, kada okvir tek počinje s primjenom, u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti rizik od tzv. greenwashing-a. Odnosno varanju investitora u pogledu ekološke odgovornosti tvrtke. U suprotnom riskiramo da će se povjerenje u „održivost“ ulaganja izgubiti, te će biti iznimno teško tržište i investitore nakon toga vratiti na pravi put.

Na koje načine država kroz zakonsku regulativu može potaknuti kompanije na poslovanje prema ESG principima te kakva su po tom pitanju inozemna iskustva?

Kao i do sada pomoći ćemo resornom Ministarstvu u izradi nacionalnog zakonskog okvira koji će jasno urediti to područje, ali ćemo i aktivno surađivati s izdavateljima kako bi im ukazali na potrebu i koristi objave nefinancijskih informacija povezanih sa ESG čimbenicima.

Poslovanjem po ESG principima, vlasnički ili dužnički vrijednosni papiri takvih izdavatelja predstavljaju dopuštena ulaganja za održive financijske proizvode, a u budućnosti možemo očekivati da će EU uvoditi dodatne poticaje za takva ulaganja, primjerice kroz povoljniji kapitalni režim za regulirane subjekte koji ulažu u održive proizvode/izdavatelje ili čak kroz porezne poticaje na nacionalnoj razini.

Nefinancijske informacije time postaju su jednako važni parametri investitorima kod evaluacije ulaganja kao i „klasični“ financijski podaci o poslovanju kompanije/izdavatelja

Da bi izvještavanje zaživjelo u praksi, Europska komisija je pokrenula reviziju Direktive o nefinancijskom izvještavanju, a kako bi ponuditelji financijskih proizvoda koji će promovirati održiva ulaganja imali na raspolaganju javno dostupne informacije o stupnju održivosti poslovanja izdavatelja.

U međuvremenu vjerujemo da će neki izdavatelji i dobrovoljno početi s takvim objavama da budu korak ispred i tako atraktivniji stranim investitorima i rejting agencijama.

Ove promjene su u konačnici prilika za donošenje domaće strategije održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj, kao i da se koriste EU sredstava (uključujući i novi Mehanizam za oporavak i otpornost) za postizanje tog cilja. Na globalnoj razini održivi fondovi privukli su 45,6 milijardi dolara tijekom prvog tromjesečja, u usporedbi s odljevima od 384,7 milijardi dolara na cjelokupnoj razini industrije zbog rasprodaja uslijed pandemije koronavirusa.

Broj kompanija na Zagrebačkoj burzi koje su lani dobile pozitivno mišljenje revizora za svoja financijska izvješća porastao je za 10,5 posto. Kako to komentirate te koliko je to poboljšanje 
zasluga izmjena zakona o tržištu kapitala?

To znači da s našom zakonskom inicijativom polako razvijamo bolju kulturu informiranja prema ulagačima koji s pravom očekuju jasne i nedvosmislene informacije.

Posebno dobar rezultat zabilježen je u segmentu Vodećeg tržišta Zagrebačke burze na kojem su svi izdavatelji čije su dionice uvrštene u tom segmentu dobili pozitivno mišljenje revizora za objavljene godišnje financijske izvještaje za 2019., a tako je bilo i godinu ranije.

S obzirom da je riječ o najzahtjevnijem tržišnom segmentu kada su u pitanju zahtjevi postavljeni pred izdavatelja, osobito u pogledu transparentnosti, analiza je potvrdila visoku kvalitetu objavljenih informacija te veliku transparentnost prema ulagateljima i javnosti čime su izdavatelji u toj kategoriji dobar primjer svim sudionicima na tržištu kapitala.

Nadzorna uloga Hanfe da djeluje preventivno kroz objavu informacija o izdavateljima djelovala je na kompanije da vode računa o svom imidžu i urednom poslovanju.