Nakon obećavajućeg oporavka u trećem tromjesečju, niz zatvaranja gospodarskih aktivnosti u europskim zemljama – iako dosta blažih nego u ožujku – značajno je pogoršao predviđanja o ekonomskom rastu eurozone u četvrtom tromjesečju ove godine. Prema anketi koju je među ekonomistima proveo Financial Times, u posljednjem kvartalu 2020. BDP eurozone mogao bi pasti za 2,3 posto.

Zaustavljen oporavak

To je značajno lošije od prijašnjih predviđanja, u vrijeme kada nova zaključavanja uslijed velikog skoka broja zaraženih koronavirusom još nisu bila najavljena. U tom slučaju oporavak gospodarstava koje koriste euro bio bi zaustavljen. Krajem prošloga tjedna objavljeni su podaci koji su pokazali da je eurozona u trećem tromjesečju ostvarila rekordni ekonomski rast od 12,7 posto u odnosu na prethodni kvartal kada je zabilježen pad od 11,4 posto. Objavljeni rezultat značajno su nadmašili prognoze analitičara u anketi Reutersa koji su očekivali rast BDP-a od 9,4 posto.

Ujedno je to i najviša kvartalna stopa ekonomskog rasta od 1995. godine, otkada je Eurostat počeo objavljivati te podatke. Unatoč tome, vrijednost gospodarstva eurozone i dalje je 4,3 posto niža u odnosu na kraj prošle godine, odnosno predpandemijsku razinu. Ilustracije radi, američko je gospodarstvo u tri mjeseca do kraja rujna skočilo također rekordnih 33,1 posto na godišnjoj razini (7,4 posto u odnosu na prethodni kvartal), ali je u odnosu na kraj 2019. BDP viši za 3,5 posto.

Najveće europske ekonomije ostvarile su u trećem kvartalu vrlo različite rezultate. Njemački BDP narastao je 8,2 posto na tromjesečnoj razini, dok je francusko gospodarstvo ojačalo 18,2 posto. U Italiji je zabilježen rast od 16,1 posto, a u Španjolskoj nešto viših 16,7 posto. No, španjolsko gospodarstvo i dalje je najviše udaljeno od predpandemijskih razina. Tamošnji BDP i dalje je 9,1 posto manji nego krajem godine, za razliku od francuskog kojem nedostaje 4,1 posto, njemačkog koji je manji za 4,2 posto te talijanskog koji je u minusu od 4,5 posto.

Ti podaci, zajedno s nedavno najavljenim zatvaranjima dijela gospodarstva u Njemačkoj, Francuskoj i u još nekoliko država, naveli su ekonomiste na novo izračunavanje prognoza za četvrto tromjesečje. Anketa FT-a među 18 ekonomista pokazala je da njih 17 očekuje da će krajem godine eurozona opet zaroniti u recesiju. Inače, većina je još donedavno imala pozitivna očekivanja za četvrti kvartal.

Ništa bolja situacija nije ni u Ujedinjenom Kraljevstvu. U Engleskoj je u subotu najavljeno drugo nacionalno zaključavanje, a od četvrtka će na najmanje četiri tjedna biti zatvoreni ugostiteljski objekti i sve trgovine koje ne prodaju hranu. Britanska središnja banka tijekom ovoga tjedna objavit će svoje prognoze za kraj godine, a ekonomisti očekuju da će poručiti kako će gospodarstvo u četvrtom kvartalu, u najboljem slučaju, porasti malo iznad nule.

Podsjetimo, prvo zatvaranje tijekom proljeća srezalo je BDP eurozone u prvom polugodištu za 15 posto. Jesensko zatvaranje nešto je blaže što se tiče restriktivnih mjera, a i kompanije su sada oboružane iskustvom i bolje pripremljene na novi poremećaj.

U tom kontekstu ekonomisti očekuju značajno umjereniji pad nego na početku pandemije. Tako Katharina Utermöhl, ekonomistica Allianza, ističe kako su „kompanije dobile iskustvo navigacije kroz restrikcije“.

Upola manji pad

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je za list Tagesspiegel da će granice ostati otvorene, iako nove mjere zabranjuju putovanja između gradova koja nisu nužna, kao i turistička noćenja u hotelima. S obzirom da se u pojedinim sektorima, poput turizma i ugostiteljstva, aktivnosti ionako nisu vratile na pretkrizne razine, ne mogu ni značajno pasti, smatra Andrew Kenningham, ekonomist tvrtke Capital Economics. U Francuskoj se pak mali trgovci bune što nove epidemiološke mjere idu u prilog velikim trgovačkim lancima te internetskim trgovcima, poput Amazona. Naime, vlada je propisala kako će otvorene biti trgovine hranom, vinoteke i prodavaonice elektroničkih uređaja, ali ne i knjižare, cvjećarnice te trgovine odjećom i igračkama. I to uoči božićne potrošnje.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je prošloga tjedna da će gospodarstvo tijekom jesenskog zatvaranja pasti za 15 posto. To bi bilo upola manje nego tijekom proljetnog zatvaranja. Gil Moec, glavni ekonomist osiguravajuće kuće Axa, smatra da će drugo europsko gospodarstvo po veličini, ako zatvaranje potraje do sredine prosinca uz umjereno ublažavanje uoči Božića, u četvrtom tromjesečju oslabiti za 7,4 posto. No, ovo zatvaranje moglo bi dodatno preplašiti europske kupce koji će sada očekivati takve mjere i 2021. upozorava Carsten Brzeski, ekonomist banke ING, a to će dodatno smanjiti osobnu potrošnju.