Iza mirovinskih fondova uvjerljivo je najizazovnija godina od njihova osnutka 2002. godine, no unatoč velikim turbulencijama na domaćem i stranom financijskom tržištu, ostvarenim prinosima članovi mogu biti i više nego zadovoljni.

Osim toga, s obzirom da su sa 115,8 milijardi kuna imovine pod upravljanjem mirovinski fondovi uvjerljivo najmoćniji igrači u nebankarskom financijskom sektoru, pripremaju ulaganja vrijedna preko milijardu kuna u oporavak domaćeg gospodarstva, ponajprije malih i srednjih poduzeća koja čine kralježnicu gospodarstva.

Izbijanje pandemije koronavirusa u ožujku donijelo je veliku razinu panike na financijskim tržištima, koje se u domaćim okvirima manifestiralo velikim padom dioničkog indeksa Zagrebačke burze te potresom na tržištu državnih obveznica.

Šok u ožujku

Podsjetimo, sa siječanjske vrijednosti od 2041 boda, CROBEX je u ožujku pao na 1480 bodova što znači da je potonuo više od 27 posto. U odnosu na siječanjsku razinu, vrijednost dionica na Zagrebačkoj burzi tijekom ožujka istopila se za 24,4 milijarde kuna.

Od takvog šoka domaće dioničko tržište još se nije u potpunosti oporavilo, s obzirom da je vrijednost CROBEX-a trenutno oko 1590 bodova. Nesigurnost investitora odrazila se i na domaće obvezničko tržište, no u njegovoj stabilizaciji upravo su mirovinski fondovi odigrali veliku ulogu, kako je na prošlotjednoj konferenciji „Izazov promjene“ podsjetio Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavi društva za upravljanje mirovinskim fondovima i čelnik Udruženja mirovinskih društava UMFO. Val panike u proljeće je zapljusnuo i inozemna financijska tržišta.

Primjerice, američki indeks S&P 500 u ožujku je zabilježio dnevni pad od 12 posto, treći najdublji u povijesti, nakon kraha 1987. i sloma burze 1929. godine.

O razmjerima rasprodaje dovoljno govori podatak da je u samo mjesec dana vrijednost dionica na Wall Streetu smanjena preko 8 bilijuna dolara. Međutim, u narednih nekoliko mjeseci svjetska tržišta ubrzano su se počela oporavljati, pa su već do početka rujna dostigla rekordne vrijednosti iz veljače.

To se odrazilo i na oporavak prinosa hrvatskih obveznih mirovinskih fondova.

Prema podacima iz mjesečnih izvješća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), krajem ožujka prinos u dosadašnjem dijelu godine najbrojnije kategorije B bilježio je minus od gotovo 5 posto.

Dionicama izložena kategorja A bila je u minusu 10,5 posto, a negativni rezultat najkonzervativnije kategorije C iznosio je 1,2 posto. No, rujansko izvješće Hanfe pokazuje da je za prvih devet mjeseci prinos kategorije B u minusu svega 0,8 posto, dok kategorija C bilježi pozitivan rezultat od 0,45 posto. Kategorija A gubitak je snizila na -3,4 posto.

Mirovine su sigurne

Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a, ističe da je 2020. godina vrlo specifična i izazovna u svim društvenim i gospodarskim segmentima. “Stoga je bilo je za očekivati da će burze kratkoročno reagirati na događanja uzrokovana korona virusom, a tržišta je dodatno opteretio i cjenovni rat na nafti između Rusije i Saudijske Arabije“, istaknula je Bojčeta Markoja. Dodaje da je mirovinska štednja dugoročno ulaganje i prinose je važno promatrati u dugačkom vremenskom horizontu.

“Uobičajeno je da se kod dugoročnih ulaganja povremeno dogodi iznimno dobar ili loš mjesec ili godina. Prošla je godina, primjerice, bila izvanredno uspješna za obvezne mirovinske fondove u Hrvatskoj uz prosječni godišnji prinos od 9,04 posto u fondovima kategorije B, u kojima štedi većina građana”, naglašava direktorica UMFO-a.

“U zadnjem desetljeću prošli smo kroz nekoliko velikih globalnih kriza. Ono što je zajedničko svim ovim krizama jest da su se tržišta po njihovom završetku oporavila, a rezultati mirovinskih fondova u svih ovih 18 godina rada pokazuju dobre prosječne prinose za naše članove“, kaže Bojčeta Markoja. Tome u prilog govori i Hanfina statistika za rujan. Unatoč ovogodišnjem tržišnom potresu, anualizirani prinos od početka rada za kategoriju B u kojoj štedi 1,9 milijuna članova iznosi 5,4 posto.

U kategoriji A prinos je dosegnuo 6,5 posto, a u kategoriji C 5,2 posto. Iz UMFO-a dodatno poručuju da su članovi mirovinskih fondova dodatno zaštićeni činjenicom da fondovi disperziraju svoja ulaganja i na druge klase imovine.

“Dodatnu sigurnost čine i tri različite kategorije unutar drugog stupa, koje disperziraju rizike. Oni koji su neposredno pred odlaskom u mirovinu automatski se prebacuju u najmanje rizičnu kategoriju C, čiji su portfelji dodatno zaštićeni od kratkoročnih oscilacija na tržištima kapitala, obzirom da fondovi kategorije C ne ulažu u dionice“, pojašnjava Bojčeta Markoja.

Stoga je važno naglasiti da su mirovinski fondovi likvidni te fokusirano rade na kapitaliziranju budućih mirovina čemu u prilog govore i visoki prinosi od osnutka, dodaju iz UMFO-a.

No, kriza izazvana koronavirusom pruža mirovinskim fondovima priliku da se aktivno i izravno uključe u oporavak domaćeg gospodarstva. Kako naglašavaju iz UMFO-a, mirovinski fondovi sa 115 milijardi kuna imovine mogu kvalitetno pomoći gospodarstvu i razvoju tržišta kapitala.

Odgovornost prema zajednici

“Prvenstvena zadaća mirovinskih fondova je odgovorno upravljanje sredstvima članova, ali i odgovornost prema široj zajednici te podrška hrvatskom gospodarstvu, kao i razvoj tržišta kapitala. Obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije.

Mirovinski fondovi zasigurno će biti najznačajniji ulagatelji u fondove rizičnog kapitala po CROGIP programu. Osim hrvatskih mirovinskih fondova, u tom će programu sudjelovati i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Europski investicijski fond. Nadalje, pozornost za ulaganja je usmjerena prema prehrambenom i IT sektoru, kao i uslužnim djelatnostima”, poručuju iz UMFO-a.

U budućnosti će svakako rasti i interes za ulaganje u tvrtke koje zadovoljavaju ESG standard, odnosno one koje u svom poslovanju brinu o očuvanju okoliša, socijalnoj uključenosti te kvalitetnom korporativnom upravljanju.

Predviđeno je da CROGIP program dosegne iznos od 205 milijuna eura za ulaganja u poduzeća. “Jedan fond iz CROGIP programa već je operativan, dok su ostali u finalnoj fazi pripreme tako da je moguće da prvo ulaganje vidimo već ove godine, ali puni obujam investicijske aktivnosti najvjerojatnije će se dogoditi sljedeće godine”, zaključuju iz UMFO-a.