UN je u srpnju ove godine objavio svoje godišnje izvješće o provedbi ciljeva održivog razvoja za 2020. godinu.

To izvješće dolazi usred udarca kojeg je koronavirus zadao provedbi gotovo svakog od 17 ciljeva i 169 podciljeva za koje se međunarodna zajednica nada da će se postići do 2030. godine. Izvješće navodi da su najviše pogođene najslabije skupine poput zemalja u razvoju, djece, žena, starijih, osoba s invaliditetom, siromašnih, imigranata, izbjeglica i drugih.

Uz to, ispunjenje glavnih ciljeva poput iskorjenjivanja siromaštva i gladi ozbiljno je dovedeno u pitanje i očekuje se da će dodatnih 71 milijun ljudi doživjeti akutnu glad. Očekuje se i da će se iznimno velikom broju smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom pridružiti i tisuće drugih koji će umrijeti od gladi, medicinskih komplikacija, nedostatka cjepiva i loših higijenskih uvjeta.

Zastrašujuća je i činjenica da je oko 1,6 milijarda ljudi ili polovica globalne radne snage ostala bez izvora prihoda ili su im se oni značajno smanjili. Zatvaranje škola je iz školskih klupa izbacilo 1,6 milijarda učenika, a procjenjuje se da je 370 milijuna učenika prestalo primati obroke u školama. Stope nasilja nad ženama, djecom i najslabijim skupinama su se povećale, kao i stope siromaštva i gladi.

Upravo zbog tih uznemiravajućih podataka trebamo uložiti napore kako bi ciljeve održivog razvoja integrirali u sve naše aktivnosti, kao i u pakete mjera za spašavanje ekonomije.

Moramo imati na umu da živimo u globalnom svijetu i da nam je koronavirus pokazao da se problemi premještaju iz zemlje u zemlju, regije u regiju, stoga se svi mi diljem svijeta trebamo pokrenuti u procesu provedbe ciljeva održivog razvoja. Danas, više nego ikada, ti su ciljevi naš kompas. Oni nam pokazuju pravi put. Oni su svjetlo na kraju tunela kojeg su stvorili pandemija i ekonomsko-humanitarne krize koje ju prate.

Hrvatska mora ispitati kako može pridonijeti provedbi ovih važnih ciljeva. Vjerujem da udruživanje s Izraelom može udvostručiti naš zajednički doprinos provedbi i postizanju većine od 17 ciljeva SDGS-a.

Iskustvo i tehnologija

Izraelsko iskustvo i tehnologija spremni su za upotrebu u Hrvatskoj i širom svijeta u područjima kao što su javno zdravstvo, voda, poljoprivreda i obnovljivi izvori energije za provedbu ciljeva iskorjenjivanja siromaštva i gladi, sigurnosti hrane i zdrave prehrane, dovođenja energije svima, i čiste vode za piće.

Izrael svojim svjetski poznatim inovacijama na području poljoprivrede može pružiti značajan dio rješenja potrebnih za prehranjivanje svjetskog stanovništva koje neprestano raste, a ugroženo je klimatskim promjenama, nedostatkom pitke vode i dezertifikacijom.

Neki od primjera uključuju preciznu poljoprivredu, razvoj sorti otpornih na bolesti i sušu, upotrebu bočate vode i mnoga druga rješenja. Postupci poslije berbe i tehnologija čuvanja, usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje – sve to može spriječiti gubitak hrane i smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Vrlo zanimljiva ilustracija je metoda razvijena u izraelskom Volcani Institutu, a kojom se smanjuje gubitak skladištenog zrna u silosima na samo pola posto.

Ovo je svjetski rekord, jer se širom svijeta ponekad izgubi i do nekoliko desetaka posto uskladištenog zrna zbog bolesti, plijesni i insekata, a takav gubitak je kritičan budući da, zajedno s klimatskim promjenama, dezertifikacijom i uništavanjem prirodnog okoliša koji štete proizvodnji hrane, treba imati na umu i proces rasta populacije, kao i porast zahtjeva za poljoprivrednim usjevima i zamjenama za gorivo.

Zbog svoje lokacije na rubu pustinje, kao i okolnosti nastanka i postojanja, te kao zemlja koja obiluje inovacijama, inicijativama i kreativnošću, u Izraelu je osmišljeno i razvijeno bezbroj rješenja za okoliš koja se mogu podijeliti s cijelim svijetom.

Upravljanje vodama još je jedno područje u kojem je Izrael svjetski lider, a to znanje ima potencijala pomoći na globalnoj razini i unaprijediti globalnu ekonomiju. Izrael je i u pročišćavanju otpadnih voda supersila jer se gotovo 90 % otpadnih voda tretira i koristi u poljoprivredi. Sada samo zamislite koliko bi se plinova iz staklenika, zagađenja okoliša i uništavanja prirodnih sustava izbjeglo kada bi se u svijetu svugdje koristila ta tehnologija, a istovremeno bi se ta pročišćena voda mogla koristiti u prirodi ili poljoprivredi.

Izrael također ima jako puno iskustva u korištenju tehnologija obnovljivih izvora energije. Spomenut ću samo neke; razvoj tehnologija koje pojednostavljuju proces proizvodnje sunčeve energije, razvoj tehnologija skladištenja energije temeljenih na komprimiranom zraku i skladištenju energije u ledu.

Ta dostignuća smanjuju upotrebu baterija koje se na kraju svoga vijeka trajanja moraju reciklirati, a financijske i ekološke troškove povezane s njihovom proizvodnjom ne trebamo niti spominjati.

Postoje i neka inovativna izraelska dostignuća u proizvodnji obnovljive energije, poput proizvodnje energije korištenjem topline morskih valova. Također mogu spomenuti aplikacije koje prate potrošnju energije u kući i pomažu malom potrošaču da postane energetski učinkovitiji i štedi električnu energiju.

Nadalje, dok se u Izraelu gubi samo nekoliko posto vode u gradskim vodoopskrbnim mrežama, u drugim zemljama svijeta taj gubitak može doseći i desetke posto.

U Izraelu je razvijen širok spektar tehnologija i metoda za sprečavanje gubitka vode u vodoopskrbnim sustavima, kao npr. otkrivanje curenja putem daljinskog istraživanja i još mnogo toga, a ako bi se ta tehnologija široko primjenjivala u svijetu, značajno bi pridonijela smanjenju učinaka klimatske krize.

Meso iz laboratorija

U Izraelu također postoje tvrtke koje su začetnici razvoja nadomjestaka za životinjske proteine kao što je meso uzgojeno u laboratorijskim uvjetima, biljni protein koji se okusom ne razlikuje od mesa ili piletine, ili pak proteini proizvedeni fermentacijom.

Imajući u vidu ogroman utjecaj stočne industrije na klimatsku krizu, a istovremeno i činjenicu da će globalna potreba za unosom mesa i hrane životinjskog podrijetla dodatno porasti, razumijemo da razvoj u tom području uvelike doprinosi kvalitetnoj opskrbi proteinima diljem svijeta.

U svijetu koji se naočigled razvija, jedan od glavnih naglasaka je na razvoju primjenjivih tehnologija, znanstvenim istraživanjima i očuvanju tehnoloških napredaka. Zapravo, postoji stvarna globalna konkurencija na tim područjima širom svijeta i jasno je da s jedne strane svaka zemlja mora ulagati na nacionalnom nivou u to područje, ali s druge strane i graditi globalnu suradnju.

Cilj 17 u UN-ovim ciljevima održivog razvoja je danas izrazito važan. Riječ je o suradnji.

Bez zajedničkog rada, bez razumijevanja da su izazovi s kojima se suočavamo globalni i da je jedini način izlaska iz koronakrize međunarodna suradnja, nećemo uspjeti na pravi način, ili uopće izaći iz krize.

Kao što UN-ovo izvješće kaže, solidarnost i suradnja nužni su za suočavanje sa zdravstveno-ekonomsko-humanitarnom krizom i njezino zaustavljanje. Stoga danas, u doba globalne krize, važno se pridržavati tih svjetskih ciljeva i truditi se ostvariti ih.

Oni su naša vizija boljeg i sigurnijeg svijeta. U zaključku, u ovom je kontekstu klimatska kriza prava prilika za Hrvatsku i Izrael.

Udružimo li snage, naše zemlje mogu doseći novu razinu bilateralnih odnosa istražujući zajedno kako izgraditi takvu suradnju i kako iskoristiti većinu mnogih prilika na polju klimatskih inovacija i na gore spomenutim područjima, koja su bez iznimke, važna za obje zemlje.

Takva suradnja omogućuje širok dijapazon gospodarskih aktivnosti i stvara platformu za mnoge zajedničke projekte. U toj su situaciji svi pobjednici!