Osnivački ugovor o Fondu za obnovu Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija odobrile su jednoglasno na skupštinama i sad se još čeka ista odluka 27. listopada na skupštini Grada Zagreba.

Dva dana kasnije očekuje se na sjednici Vlade odluka o osnivanju subjekta koji će operativno provoditi proces obnove kroz desetak godina. Za obnovu koju još zovu ‘posao stoljeća’, bitan korak je imenovanje privremenog ravnatelja Fonda.

To se isto planira na istoj sjednici Vlade na kojoj se treba usvojiti i Prvi program mjera zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i dviju županija te Pravilnik o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće.

Riječ je o dva ključna dokumenta vezana uz obnovu zgrada oštećenih potresom, koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo na portal e-savjetovanje, javna rasprava je do 27. listopada.

Čini se da je to zadnja prilika u kojoj će struka nastojati ponovo ukazati na neke ključne odredbe Zakona o obnovi za koje smatra da bi mogle bitno usporiti obnovu.

Iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) tako ukazuju na obvezu u programu mjera koja se tiče ishođenja konzervatorskih uvjeta ne samo za pojedinačna kulturna dobra nego i za sve oštećene zgrade, njih oko 6000 u povijesnoj urbanoj cjelini Zagreba.

Konstrukcijska obnova oštećenih zidanih zgrada s početka 20. stoljeća, kojima se obnovom povećava potresna otpornost, tvrde, uglavnom se ne može riješiti izvornim materijalima i svugdje sačuvati izvorni tip nosive konstrukcije, već je “potrebna primjena novih suvremenih materijala i tehnologije”.

“Mali je broj osoba koje obavljaju ove stručne poslove u Konzervatorskom zavodu te je pred njima ogroman izazov da na vrijeme obave tako opsežan zadatak, dok je s druge strane svega 187 diplomiranih inženjera građevinarstva koji su projektanti konstrukcija u Hrvatskoj te imaju licencu za rad na kulturnim dobrima koja se traži i za obnovu zgrada u povijesnoj urbanoj cjelini. To vidimo kao moguća uska grla”, kaže predsjednica HKIG-a Nina Dražin Lovrec.

Jedna od primjedbi struke na Program mjera je kriterij odabira najviše cijene usluga: projektiranja, kontrole projekata operativne koordinacije te usluge tehničko-financijske kontrole projekata obnove.

Tvrde da znatno odstupaju od realnog stanja na tržištu i kompleksnosti stručnog posla koji se očekuje od projektanata, dok za faktore koje treba uvažiti pri utvrđivanju cijene usluge navode “broj struka u izradi projekta, razinu obnove i površinu zgrade koja se obnavlja”.

“U pravilniku kojim će se urediti sadržaj i tehničke elemente projekata obnove nužno je jasno i precizno definirati ključne točke sadržaja: elaborat ocjene postojećeg stanja i građevinski projekt konstrukcije. Elaborat i projekt treba raditi isti projektant”, stajalište je ove Komore.

Iz Komore čija je predsjednica kao predstavnica struke bila uključena u rad Savjeta za izradu nacrta Zakona, ističu kako cijene napore i aktivnosti Vlade za što efikasnije i brže provođenje Zakona o obnovi i konkretnu pomoć sugrađanima stradalima u potresu.

“Pozitivno je što je u izradu Zakona, Programa mjera i pravilnika uključen veliki broj institucija te se nadamo da će biti prihvaćene primjedbe i prijedlozi iz prakse”, navodi Dražin Lovrec dodajući da je struka od početka bila uključena u pripremu novih zakonskih rješenja.