Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna stagnirale jer su splasnule nade u nove poticajne gospodarske mjere u SAD-u prije predsjedničkih izbora i jer bi zbog drugog vala širenja koronavirusa mogla oslabiti potražnja za „crnim zlatom“.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 0,2 posto, na 42,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,7 posto, na 40,88 dolara.

Međunarodni monetarni fond objavio je u ponedjeljak procjenu kako bi se cijene nafte i tijekom 2021. trebale kretati u rasponu između 40 i 50 dolara.

Prijeko potrebni poticaji

Nakon što su tjedan dana prije skočile više od 9 posto, prošloga su tjedna cijene nafte porasle tek blago. Početkom tjedna podršku cijenama pružili su podaci o stabilnom oporavku kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu, što je potaknulo nadu ulagača u jačanje potražnje.

Kina je u rujnu uvozila 11,8 milijuna barela nafte dnevno, što je 5,5 posto više nego u kolovozu, odnosno 17,5 posto više nego u istom mjesecu lanjske godine, pokazali su carinski podaci.

No, tijekom tjedna cijene su nafte izgubile početne dobitke, među ostalim, zbog toga što su splasnula očekivanja o novim poticajnim fiskalnim mjerama u SAD-u prije predsjedničkih izbora u studenom.

Doduše, predsjednik Donald Trump poručio je da je spreman povećati poticaje, pa bi prijedlog Bijele kuće o paketu fiskalne pomoći gospodarstvu u borbi protiv koronakrize mogao biti veći od 1,8 bilijuna dolara, dok je dosad nudio 1,5 bilijuna dolara.

No, čini se da tome nisu skloni republikanski zastupnici u Senatu, ali i da će demokrati u Zastupničkom domu inzistirati na svom prijedlog vrijednom 2,2 bilijuna dolara. A poticaji su potrebni jer niz posljednjih podataka pokazuje da je oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva izgubio na zamahu.

Uz to, cijene nafte pritišće nepopustljivo širenje koronavirusa u svijetu, zbog čega je sve jasnije da će oporavak svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, biti sporiji nego što su se ulagači nadali.

„Činjenica je da svjedočimo prilično aktivnom širenju pandemije u Europi i, ponovno u Sjevernoj Americi, što bi moglo zakočiti oporavak potražnje za naftom“, rekao je Lachlan Shaw iz National Bank of Australia. Neke su europske zemlje ponovo uvele policijski sat i druge restriktivne mjere kako bi zaustavile rast broja zaraženih koronavirusom.

„Iako je malo vjerojatno da će mjere blokade biti temeljite kao u prvom valu pandemije, ograničenja su i dalje na snazi i utječu na sve aspekte našeg života, uključujući potrošnju goriva“, rekla je Paola Rodriguez-Masiu, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

Oporavak u znaku pitanja

Drugi val pandemije dovodi pod znak pitanja oporavak potražnje, što prema porukama iz Rusije i Ujedinjenih Arapskih Emirata nije pokolebalo vodeće proizvođače u nakani da od početka iduće godine ublaže ograničenja opskrbe i povećaju proizvodnju za dva milijuna barela dnevno.

OPEC i saveznici tog kartela, na čelu s Rusijom, od kolovoza su, naime, ublažili smanjenje proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno s 9,7 milijuna barela dnevno prethodnih mjeseci, a planirali su dodatno povećati proizvodnju u idućem razdoblju ako se potražnja oporavi.

Uz to, u posljednje vrijeme raste proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan peti tjedan zaredom, i to za njih 12, na ukupno 205 postrojenja.

Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara. U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina.

No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.