U razdoblju od 2010. do drugog tromjesečja 2020. godine stanarine su u Europskoj uniji porasle 14 posto, a cijene kuća i stanova 25 posto.

Stambene su nekretnine u prethodnom desetljeću poskupjele u 23 države članice EU, a njihove su se cijene smanjile u četiri države, pri čemu se cijena kvadrata stana udvostručila u Estoniji (+100%), u Luksemburgu je povećanje bilo 86%, a u Letoniji i Austriji nešto ispod 80 posto. Smanjenja su primijećena u Grčkoj (-31%), Italiji (-13%), Španjolskoj (oko 5%) i Cipru (-3%), piše Večernji.hr.

Raste interes za kuće i zemljišta

Vlasnik velike agencije za nekretnine otkrio možemo li očekivati pad cijena

Skok u zadnjih pet godina

Naše su stambene nekretnine trenutačno za petinu skuplje nego što su bile na početku 2010. godine, no uz napomenu da je rast počeo posljednjih pet godina. Analitičar Hrvatske narodne banke Davor Kunovac ističe da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nakon višegodišnjeg pada počele ponovno rasti tijekom 2015. te su do drugog tromjesečja 2020. godine, u odnosu na 2015. godinu, porasle otprilike 29 posto. Pri tome su cijene u Zagrebu zabilježile rast od 42%, na Jadranu 26%, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske kvadrat stambenog prostora poskupio 13 posto.

Cjenovni bum nije zaustavljen ni tijekom pandemije i karantene pa je tako Hrvatska zabilježila snažniji godišnji rast cijena stambenih nekretnina u drugom tromjesečju (8%) u odnosu na prosjek EU27.

Među tranzicijskim zemljama Mađari su izuzetak po padu cijena (oko 6%), dok cijene nekretnina u ostalim zemljama također lete u nebo, u Češkoj slično kao i kod nas, u Slovačkoj 10 posto, a u Poljskoj gotovo 11 posto.

najnoviji podaci

U Hrvatskoj u prva tri mjeseca 2020. cijene nekretnina rastu više od prosjeka u EU

Snažniji val poskupljenja kod nas je počeo nakon što je država od 2017. godine uvela subvencije za stambene kredite. Od 2017. do kraja 2019. godine država je subvencionirala kredite za više od 9400 obitelji, no ove bi godine u taj krug moglo doći dodatnih pet tisuća kupaca. Državne su subvencije ove godine odobravane u dva kruga. U ožujku je subvencije tražilo više od 3700 građana, a u rujnu više od 2700.

Istraživači Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta ovih bi dana trebali objaviti rad u kojemu su pokušali utvrditi, na temelju podataka o transakcijama iz Porezne uprave, u kojoj su mjeri državne subvencije utjecale na cijene nekretnina. Istraživači su mišljenja da rast cijena nekretnina u Hrvatskoj ipak nije lokalna specifičnost, nego je dobrim dijelom dio zajedničkog europskog ciklusa rasta cijena nekretnina.

“Usklađeno kretanje cijena nekretnina među zemljama može biti posljedica sličnih makroekonomskih kretanja, uvjeta financiranja i slično. Primjerice, recentna statistika Eurostata ilustrira kako su u spomenutom razdoblju cijene nekretnina u Europskoj uniji prosječno rasle po tek nešto nižim stopama u odnosu na Republiku Hrvatsku, u prosjeku otprilike 24 posto”, navodi Kunovac.

No ipak, rezultati istraživanja sugeriraju da je u 2017. godini, u trenutku uvođenja prvog APN-ova programa, u Hrvatskoj došlo do dodatnog ubrzavanja rasta cijena nekretnina u odnosu na spomenuta zajednička kretanja u Europskoj uniji.

Cijene rastu i u koronakrizi

“Moja vrlo gruba ocjena, temeljena na izračunima iz naše analize, jest da se otprilike jedna četvrtina rasta cijena nekretnina u razdoblju nakon uvođenja subvencija može pripisati “domaćoj komponenti” rasta, za koju u radu sugeriramo da se podudara s uvođenjem subvencija”, navodi Kunovac. Cijene nekretnina od 2017. do 2019. godine porasle su oko 16 posto, a prema toj procjeni subvencije su ih digle za približno četiri postotna poena.

Promet pada, cijene ne

Evo gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

“Rast koji je prethodio tom razdoblju očito nema veze sa subvencijama. Sveukupno, izgledno je da su subvencije imale učinak na povećanje cijena nekretnina, ali on nije bio dominantan”, kaže Kunova za Večernji.

Domaći statistički zavod ističe da su u odnosu na prvi kvartal ove godine (karantena je počela u drugoj polovici ožujka) cijene novih stambenih objekata od početka travnja do kraja lipnja bile više 3,4 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata zabilježile rast za 1,6%. No ipak taj je rast bio blaži nego ranije pa je u Zagrebu zabilježeno usporavanje rasta na godišnjoj razini s 12,6% na 8,7%, dok je na Jadranu zabilježeno blago ubrzavanje rasta cijena koje je iznosilo 5,9 posto (u prvom tromjesečju 5,7%). U ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen je povijesno snažan godišnji rast od 13,4 posto.

Oglasnik Njuškalo registrirao je više od 13 tisuća oglasa za dugoročni najam, a prosječna mjesečna cijena najma stana (62 kvadrata) u gradu Zagrebu u rujnu je iznosila 568 eura, što je oko 12 posto jeftinije nego u rujnu 2019. godine.