Jedan od uzroka prognoziranog pada crnogorske ekonomije ove godine od 12 posto, koji je najveći u regiji, strukturne je prirode jer Crna Gora ima znatno manji sektor industrije koja je otpornija na zdravstvene krize u odnosu na sektor usluga i turizma, rekla je za Radio Slobodna Europa (RSE). Gordana Đurović s Ekonomskog fakulteta u Podgorici.
“Srbija i Bosna i Hercegovina imaju po 25, odnosno 23 posto BDP-a od industrije i dosta su stabilne u odnosu na utjecaj Covida-19 i zbog toga su stope njihovog rasta ili pada manje izražene nego kod zemalja koje su orijentirane prema turizmu, kao Crna Gora”, kaže Đurović.
Prema najnovijoj procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) crnogorska ekonomija bi mogla pasti 12 posto, a sličnu prognozu (12,4 posto) u posljednjem izvještaju objavila je i Svjetska banka (SB).
Bez brzog oporavka
“Strukturu naše današnje ekonomije je takva da nam je, kako opisuje Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC), trećina zaposlenosti u turizmu i povezanim djelatnostima.
Zato Crna Gora ima tu negativnu stopu rasta i svakako da se ne može očekivati opravak preko noći. Posebno znajući da je ova zdravstvena kriza vrlo izražena, neizvjesna i da traje, te da izuzetno utječe na našu ranjivu strukturu ekonomije”, objašnjava Đurović.
Kada je riječ o javnom dugu, Svjetska banka je objavila da bi on ove godine u Crnoj Gori mogao dosegnuti 93 posto BDP-a.
“Nova vlada vjerovatno će morati dobro razmisliti treba li još jedan rebalans proračuna, odnosno ima li potrebe za dodatnim zaduživanjem. Projekcija Svjetske banke upućuje na to”, ocjenjuje Đurović i dodaje da bi se time omogućilo plaćanje osnovnih rashoda, kao što su plaće, mirovine, socijalna davanja, te održavanje investicijskog ciklusa.
Restrukturiranje duga
Đurović smatra da već od sljedeće godine treba pregovarati i s kineskim investitorom oko restrukturiranja duga za izgradnju prioritetne dionice autoceste.
“To je nešto što poznaje istočnoeuropska praksa, a što investitor vjerojatno i očekuje. Možemo pregovarati oko nekih izmjena i možda kreditnih uvjeta, kako bi anuiteti pristigli malo kasnije”, objašnjava Đurović, a kao dodatne opcije navodi mogućnost aranžamana s europskim bankama, te novih anticovid fondova.
U izvještaju Svjetske banke navodi se da je u 2020. Crna Gora ušla s rekordno visokom zaposlenošću i prosječnim rastom BDP-a od 4 posto u posljednjih pet godina. Javni dug je 2019. bio 77 posto BDP-a.
Međutim, pandemija Covida-19 povećala je ranjivost crnogorske ekonomije i zemlja se suočava s najdubljom recesijom poslednjih desetljeća, čiji je glavni uzrok nagli pad turizma koji čini gotovo četvrtinu BDP-a, ocjenjuje se u izvještaju, uz tvrdnju da će crnogorski prihodi od turizma u 2020. godini biti oko 25 posto prihoda iz 2019. godine
SB očekuje da će se ekonomija Crne Gore snažno oporaviti 2021. godine s prognoziranim rastom BDP-a od 6,9 posto, te rastom ekonomije od 4,2 posto u 2022. godini. No ti izgledi u velikoj mjeri ovise o razvoju pandemije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu