Zagrebački turizam zbog pandemije i posljedica potresa trpi gubitke, dolasci i noćenja turista su na oko 30 posto lanjskih, a neizvjesno je i održavanje “Adventa u Zagrebu”, doznaje se iz Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ).

“Uvjeti i mogućnosti održavanja pojedinih manifestacija ove su se godine značajno promijenili, pa i za one na otvorenom u jesensko-zimsko vrijeme. Trenutno dovršavamo pripreme nekoliko jesenskih projekata kroz koje će se Zagreb još jednom potvrditi kao najznačajnija kulturno-turistička destinacija u Hrvatskoj, a razvijamo i moguće scenarije za Advent”, kaže za Hinu direktorica TZGZ-a Martina Bienenfeld.

No naglašava da se pritom prvenstveno vodi računa o zdravstvenom i sigurnosnom aspektu, a potom i o drugima koji čine pojedinu manifestaciju.

“U kontaktu smo s nadležnim tijelima Grada Zagreba, nacionalnim i gradskim stožerom civilne zaštite. Radi se na mjerama i organizaciji te, ako dođe do održavanja, poštivat ćemo i inzistirati na svim odrednicama koje budu preporučene”, kaže Bienenfeld.

Komentira pritom i nedavno objavljenu listu 15 najsigurnijih božićnih destinacija u Europi organizacije European Best Destinations (EBD), na kojoj je Zagreb na 8. mjestu, uz navođenje i datuma ovogodišnjeg Adventa (od 27. studenoga 2020. do 3. siječnja 2021.), naglašavajući da TZGZ nije u tome sudjelovala niti je išta komunicirao EBD-u, pa ni datume koje navode.

“EBD godinama promiče održivi europski turizam u suradnji s Europskom komisijom i drugim institucijama, a tu je listu načinio prema vlastitim kriterijima, koji su, prema objašnjenjima koje smo dobili od njegova direktora, bili broj slučajeva zaraze na milijun stanovnika i bolničkih kreveta po stanovniku, blizina zračnih luka, uspostavljanje sanitarnih mjera i drugi. Kako je prema online glasanju u EBD-ovoj organizaciji Advent u Zagrebu proglašen tri puta najboljim u Europi, a i Hrvatska je u rujnu bila među zemljama s relativno povoljnom epidemiološkom slikom, logično je da su nas uzeli u obzir i svakako je pozitivno da smo na toj listi”, kaže Bienenfeld.

Očekivan pad prometa, ali nešto dulji boravak turista u Zagrebu

Iznoseći podatke o padu fizičkog turističkog prometa za devet mjeseci ove godine, napominje da je to očekivano, ali ističe i povećano prosječno trajanje boravka turista u Zagrebu, na 2,21 noći, u odnosu na lanjske 1,83.

Do kraja rujna ove godine u Zagreb je došlo gotovo 283 tisuće turista, koji su ostvarili 624,3 tisuće noćenje, što je na razini od 26 odnosno 31 posto lanjskih rezultata. Najviše turista bilo je iz Hrvatske, potom iz Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine te Poljske, dok su najviše noćenja uz domaće i turiste iz Njemačke ostvarili i oni iz Italije, BiH te SAD-a.

U prvih 15 dana listopada došlo je 15,7 tisuća turista ili 22 posto od lanjskog broja u istim danima, dok je razina od 33 posto dostignuta s nešto više od 41 tisuće noćenja, uz daljnje produženje prosječnog ostanka na 2,61 noći.

Promjene u ponašanju turista

Najviše turista odsjeda u hotelima, oko 50 posto, potom u privatnom smještaju – oko 40 posto, a Bienenfeld otkriva i da zbog pandemije i posljedica potresa u Zagrebu trenutno ne radi sedam hotela i 11 hostela, a, samo zbog potresa, zatvoreno je i oko 135 jedinica privatnog smještaja.

Zbog oštećenja uzrokovanih potresom trenutno ne radi ni 15 muzeja te sedam galerija i umjetničkih zbirki, što sve umanjuje ponudu, a ističe i da su u pandemiji primjetne i promjene u ponašanju onih koji putuju.

“U Zagrebu su potpuno prevladala individualna te manja obiteljska i poslovna putovanja. Turisti više idu na individualne, a ne grupne razglede grada, samostalno obilaze zagrebačke atrakcije, a više borave i na otvorenom te posjećuju i zagrebačku okolicu, čemu pridonosi i naša prva destinacijska kampanja u suradnji sa TZ Zagrebačke županije “Blizu grada, blizu srca””, kaže direktorica zagrebačke TZ.

Izmjene programa rada i smanjeni troškovi

Zbog cijele situacije TZGZ je izmijenio program rada za ovu godinu te za 35 posto smanjio rashode, i to prvenstveno troškove za promotivne aktivnosti, nastupe na sajmovima i međunarodnim radionicama, potpore događanjima, materijale i suvenire te offline oglašavanje, a smanjio je i broj zaposlenih za pet osoba.

“Okolnosti su se znatno promijenile, a postojeći djelatnici angažirani su na poslovima nastalima uslijed pandemije i potresa koji ne predstavljaju dodatno financijsko opterećenje. Tako smo razvili četiri promotivne kampanje od ožujka do listopada, organizirali “hibridne” aktivnosti s prijenosima uživo na našim online kanalima, a radimo i online prezentacije i marketinške projekte za daljnje pozicioniranje na međunarodnom tržištu, kao i virtualne sastanke i radionice na ciljanim tržištima sa kojih očekujemo povratak gostiju čim situacija bude povoljnija”, iznosi Bienenfeld.

Smatra da sada treba pažljivo planirati, sa spremnošću na brze i ad hoc reakcije i fleksibilnost pri donošenju odluka, a, kao i drugi u turizmu, 2021. procjenjuje neizvjesnom, s naglaskom da će sve ovisiti o situaciji s pandemijom i daljnjoj prilagodbi i inovativnosti u svim sferama turističkog djelovanja.

“Fokus treba staviti na održivi turizam kroz adekvatnu strategiju razvoja zdravstvenih aspekata boravka u destinaciji, a više nego ikad potrebna je i kooperativnost, podrška i uzajamno povjerenje svih dionika turizma, posebice jer se procjenjuje i da prije 2022. neće doći do normalizacije. S obzirom na važnost i udjel turizma u BDP-u i Europe i Hrvatske iznimno je važno u ovim teškim vremenima i poticanje stvaranja zajedničkih rješenja od strane svih razina vlasti za izlazak iz ove krize”, poručuje Bienenfeld.