Nakon naglog zaoštravanja u prvom kvartalu zbog epidemije koronavirusa, drugi je donio ublažavanje financijskih uvjeta, pokazuje pad mjesečnog IFIS indeksa Ekonomskog instituta.

Premda do kraja godine nije ostalo puno, financijski uvjeti ovisit će o rastućem teretu javnih dugova zbog mjera pomoći gospodarstvima diljem EU, geopolitičkim prepucavanjima globalnih igrača i skorašnjim predsjedničkim izborima u SAD-u.

IFIS indeks razvijen je na Ekonomskom institutu, a ilustrira prosječno financijsko stanje gospodarstva, a osim prognoza o smjeru ekonomske aktivnosti može poslužiti i u vaganju odluka o ulaganjima.

Njegovo kretanje od travnja do kraja lipnja ukazuje na to da je četvrti mjesec u godini donio ublažavanje financijskih uvjeta u odnosu na ožujak na što su utjecao razvoj situacije u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Prvenstveno se radilo o početku laganog oporavka na svjetskim burzama i pumpanju novca centralnih banaka u pokušaju da se zadrže povoljni uvjeti financiranja i stabiliziraju tržišta uzdrmana pandemijom.

Povoljniji uvjeti

“Hrvatska narodna banka zauzela je sličan pristup te je već krajem prvog tromjesečja počela s nizom mjera monetarne politike s ciljem održavanja stabilnosti tečaja, povoljnih uvjeta financiranja i stabilnosti financijskog sustava. U drugom tromjesečju tradicionalno visoka razina likvidnosti domaćeg financijskog tržišta dodatno je porasla”, ističu s Instituta.

Dodaju da su tada porasle kamatne stope na kredite (uključene u izračun), a premija rizika države još je bila niska zbog povoljnih uvjeta financiranja i najave dotoka europskog novca za sanaciju (ekonomske) štete od Covida.

Također, pale su premije osiguranja od kreditnog rizika majki domaćih banaka koje su strelovito porasle u prvom tromjesečju uslijed zdravstvene i ekonomske krize u Italiji.

“Domaći i inozemni financijski uvjeti do kraja godine bit će pod snažnim utjecajem posljedica izbijanja i širenja pandemije. Dodatne ranjivosti moguće je očekivati zbog produbljenih fiskalnih neravnoteža u zemljama EU-a uslijed uvođenja raznih mjera za pomoć gospodarstvu.

Neizvjesnost dodatno potiču geopolitičke tenzije i ishod predsjedničkih izbora u SAD-u koji će snažno djelovati na globalne financijske uvjete u drugoj polovici godine”, zaključuje EIZ.

Neizvjesnost oko epidemije koja ubrzava diljem Europe, u četvrtak je u Hrvatskoj ponovno probijen dnevni rekord sa 793 novooboljela, prelijeva se i na prognoze HNB-a.

Prema najnovijim makro projekcijama središnja banka očekuje ipak nešto manji pad BDP-a od 8 posto (sa srpanjskih 9,7 posto) zbog boljeg performansa izvoza. Na niže je korigirana i 2021. godina u kojoj se rast plafonira na 5,2 posto (ranije 6,2 posto).

‘Ograda’ središnje banke

“Projekcija se zasniva na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja koje bi mogle imati nepovoljne učinke na gospodarsku aktivnost. Zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije u odsustvu učinkovitoga medicinskog rješenja i dalje pretežu negativni rizici za ostvarivanje projekcije”, ograda je središnje banke.

U okolnostima u kojima su razgovori o novom zatvaranju u kratkom vremenu promijenili iz mantre da novog ‘lockdowna’ “neće biti” u “ne može se isključiti” jasno je da su sve opcije na stolu.

Što će to značiti za ekonomiju, od poslovanja tvrtki, očuvanja radnih mjesta do otplata postojećih i odobravanja novih kredita te poslovanja banaka pa, u konačnici, cjelokupne financijske stabilnosti, ostaje u domeni iznimno visokog rizika gdje su svi ishodi mogući.