Postupanje javnih bilježnika nakon prestanka važenja interventnih mjera u ovrsi, donijetih zbog iznimnih okolnosti uzrokovanih epidemijom Covid-19, odvijat će se po hodogramu kojeg je odredilo Ministarstvo pravosuđa i uprave RH, prateći na sličan način   dinamiku odluka kojima je bilo potrebno i dva puta prolongirati njihovu primjenu.

Naime, razmatrajući postupanje javnih bilježnika nakon prestanka važenja interventnih mjera u ovrsi – ‘dan D’   je 18. listopada, pronađeno rješenje od strane resora pravosuđa, inače već pretočeno u preporuke za procesuiranje od strane bilježnika što se tiče novih ovršnih prijedloga, zaprimljeno je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, gdje potvrđuju da je i prihvaćeno kao operativno posve odgovarajuće rješenje.

Iako nije obvezujućeg karaktera, za ukupno 320 javnobilježničkih ureda to znači da je osigurano jedinstveno postupanje što se smatra bitnim kako ne bi postojale razlike u tretiranju ovršenika, pa će notari u međuvremenu pristigle prijedloge uzimati u redoslijed rada točno određenom dinamikom, odnosno prema datumu zaprimanja.

Zahvaljujući tome će ukupno više od 170.000 novih ovršnih prijedloga na red za određivanje ovrhe dolaziti postupno, u tri faze: u prvoj do 19. listopada dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 30. lipnja 2020., u drugoj do 20. studenog dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 31. kolovoza I u trećoj do 20. siječnja dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 18. listopada 2020.

Prema zadnjim neslužbenim informacijama, faza koja zadnja dolazi na red mogla bi čak biti još produktivnija, jer poznavatelji navode da je broj ovršnih prijedloga narastao na ukupno 200.000. Najveći pak dio iz te nove ‘tranše’, kako navode iz HJK koju vodi predsjednica Zvjezdana Rauš Klier, odnosi se na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, što znači da se povećava dominantni broj građana koji duguju male iznose, najviše komunalcima i telekomima, dok se na tek 1500 građana odnosi pola blokade, tj. cca osam milijradi kuna.

No, znatan je broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge: takvih je kod notara, tvrde, oko 13.000, od čega se nešto više od dvije tisuće odnosi na obrtnike.

U najvećem broju predmeta javnih bilježnika koji se odnose na građane, s obzirom na visinu duga, iz Komore ističu da trošak javnog bilježnika iznosi 60,00 kn uvećan za PDV i trošak poštarine, a ako rješenje postane pravomoćno i ovršno, potvrda javnog bilježnika predstavlja dodatni trošak od 30,00 kn uvećano za iznos PDV-a.

Ovisno o visini duga trošak se povećava, ali za sva dugovanja do 3.000,00 kn trošak javnog bilježnika iznosi 80,00 kuna s opisanim troškom poštarine i PDV.Za prihvaćanje navedenog prijedloga Ministarstva pravosuđa i uprave presudilo je što je riječ o važnoj inicijativi resora pod vodstvom ministra Ivana Malenice kojom se nakon zastoja u donošenju rješenja o ovrsi, kao i dostavi strankama pod br. 1 sprječava ovršni tsunami, ali lako i moguće stvaranje ‘uskog grla’ u prisilnoj naplati dugova u ovrhama najzaposlenijim dijelovima bilježništva.

Usto, u narednom razdoblju kad mnogi očekuju rast broja ovrha, koji će se pokrenuti pred javnim bilježnicima te s time povezani rast ovršnih i parničnih postupaka pred sudovima, ovom će se dinamikom ublažiti iste posljedice na planu sudskog aparata.

Odgode za određivanje novih ovrha u sklopu nastavka provedbe ovrhe u svim ovršnim postupcima, znači i na novčanim sredstvima fizičkih osoba pred Finom (kao i kod poslodavaca i pred sudovima), upravo će puno značiti Fini.

Ovoj instituciji koja je usred faze izbora svoje nove Uprave, lakše će biti odraditi nastavak provedbe ovrhe u tri faze, nego odjednom, ali s druge strane ovršenici će se morati sami pobrinuti da dođu do pune informacije o statusu svojih eventualnih ovrha kod javnih bilježnika.

Početak kamata

Riječ je o dugovanjima na koja kamata ponovo počinje teći, dok ovršenici još dulje vrijeme neće znati da postoji prijedlog za ovrhu kod javnog bilježnika. Za razliku od sustava koji poznaje Fina gdje se može vidjeti svaka informacija oko iznosa duga i trajanja blokade, ovršenici tek od nedavno imaju mogućnost   doznati preko kontaktne točke iz Javnobilježničke komore kod kojeg bilježnika je potrebno otići radi dobivanja informacija o postojanju ovršnog prijedloga. Za minimalni set podataka potrebna je navodno nova reforma.

Izvori bliski Fini navode kako se sigurnošću može reći da se ne očekuje povećanje broja ovrha i blokiranih građana, a uporište za to je i podatak o manjem broju novih ovrha nego lani, odnosno od 18. 4 do kraja rujna u Fini su zaprimili oko 200.000 novih ovrha, dok je lani u istom razdoblju bilo njih 390.000. Pored toga što su se ovrhe prepolovile, ističu, i s navedenom visokom lanjskom brojkom bilježili su pad broja blokiranih koji je kontinuiran te na godišnjoj razini iznosi oko 5 posto.

Podaci iz banaka

Kako je na kraju ožujka bilo 234.000 blokiranih, čak i da dođe do privremenog povećanja na dan 30. listopada, tvrde, on bi se do kraja prosinca trebao vratiti na nižu razinu.

Dodatno su umirujući podaci iz bankarskog sektora da raste iznos depozita kućanstava po računima odnosno Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta spriječile su veći val otkaza i upadanja građana u financijske probleme.

Za oko 229.000 građana kažu, znaju da će biti blokirani na 18. listopada, ali do kraja dana kad krene naplata dio će se deblokirati, a dio će zbog manjka novca na računu ostati u blokadi, a isti se odnosi i na još 47.000 novih dužnika za koje su već dobili osnovu za plaćanje u ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.