Berlinske gradske vlasti ograničile su maksimalni iznos najamnine stanova kako bi spriječile iseljavanje lokalnog stanovništva, no time su postigle suprotan učinak – nestašicu stanova.

Kako piše Bloomberg, prije gotovo osam mjeseci Berlin je na pet godina zamrznuo cijene najma stanova, a restrikcije su primorale vlasnike stambenih nekretnina da snize cijene i do 40 posto.

Drakonske kazne

Gradska vladajuća garnitura s lijevog političkog spektra tim je potezom željela izbjeći scenarij koji se dogodio u San Franciscu ili Londonu gdje je priljev radne snage, prvenstveno u tehnološke kompanije, doveo do skoka cijena stambenih nekretnina. Za prekršitelje uredbe o zamrzavanju najamnina predviđene su i drakonske kazne – do 500.000 eura za svako kršenje.

Međutim, u rujnu je broj stanova dostupnih za najam pao 42 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci ImmoScouta24, vodeće njemačke internetske platforme za kupnju i najam nekretnina. Razmjere pada ponude još bolje oslikava segment stanova na koji se odnosi uredba, a to su stanovi građeni prije 2014. godine. U tom je segmentu zabilježeno 59 posto manje oglasa.

Thomas Schröter, direktor ImmoScout 24 ističe kako se uobičajeno bilježilo nekoliko stotina upita za pojedini stan, a oglasi su bili aktivni najviše nekoliko dana.

Dio gradskih dužnosnika i udruga stanara smatra kako je nestašica stanova rezultat pada uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

Međutim, podaci ImmoScouta i drugih platformi za oglašavanje demantiraju tu tezu. Iako je njemačko nekretninsko tržište zastalo u proljeće prilikom zatvaranja gospodarskih aktivnosti zbog suzbijanja zaraze, u velikim gradovima trenutno je veća aktivnost na tržištu nego prošle godine. Osim u Berlinu.

„Neki bi mogli okriviti koronu, no ja sam prilično siguran da su efekti koje vidimo u Berlinu posljedica nove regulative“, ocjenjuje Christian Oberst, analitičar tržišta nekretnina u ekonomskom institutu iW iz Kölna.

Rast zanimanja za stanove u trendovskom glavnom gradu Njemačke traje već dva desetljeća. Rezultat je to izrastanja Berlina u startup prijestolnicu Europe, a za programerima su došli i investitori u nekretnine.

U mnogim berlinskim četvrtima cijene najma su se od 2009. udvostručile s obzirom da investitori ne uspijevaju sagraditi dovoljno stanova kako bi zadovoljili golemu potražnju. Stoga su gradske vlasti u veljači uvele „Mietendeckel“, ograničenje iznosa najamnine.

Gradski dužnosnici ističu da je ograničenje uvedeno kako bi se najmoprimcima dao predah dok se ne smisli način kako stanogradnju povećati na najmanje 20.000 stanova godišnje. To je četiri puta više nego što se u Berlinu gradilo prije 10 godina. Prošle godine sagrađeno je 19.000 stanova.

Ocjena ustavnosti

Međutim, ograničenje je užasnulo vlasnike stanova koji su zatražili i ocjenu ustavnosti. Dio vlasnika stoga radije prodaje stanove nego da ih iznajmljuje po Mietendeckel cijeni. Prošloga je mjeseca broj stanova za prodaju porastao 13 posto, a onih građenih prije 2014. čak za 23 posto, izvijestio je ImmoScout.

Inače, Berlin je tradicionalno „grad podstanara“ s obzirom da 80 posto stanovnika živi u unajmljenom stanu. Oni koji si ne mogu priuštiti ili ne žele kupiti stan, suočavaju se često s uvjetima u ugovorima upitne zakonitosti. Sve više vlasnika zahtijeva od najmoprimaca potpisivanje dva ugovora.

Jedan je s cijenom ako se ograničenje nastavi, a drugi s cijenom koja će se primjenjivati retroaktivno ako uredba gradskih vlasti bude proglašena neustavnom. Beskrupulozniji vlasnici čak traže da najmoprimci dodatno plate za namještaj i kućanske aparate, ističe Thomas Schröter.

„Primjerice, naslonjač će vas stajati dodatnih 15.000 eura, a štednjak 10.000 eura. Sivo tržište postoji. To je apsolutno očito“, kaže Schröter.