Na 27. srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi – CEOI 2020, koja se od 23. do 29. kolovoza ove godine održala u Mađarskoj, hrvatska mlada informatička reprezentacija je u konkurenciji 56 natjecatelja iz 13 zemalja osvojila jednu zlatnu, dvije srebrene i jednu brončanu medalju, pa je Hrvatska zauzela 2. mjesto u ukupnom poretku.

Povodom toga razgovarali smo s Vladom Lendvajem, predsjednikom Hrvatskog saveza informatičara, osnivačem Robotičko-informatičkog kluba Popovača i jedinim europskim mentorom čiji su učenici osvajali medalje u sva četiri područja STEM-a, a čiji sin Dorijan već godinama osvaja europske, svjetske i državne nagrade.

S Lendvajem smo se dotaknuli informatike u hrvatskom školstvu, potencijala STEM-a i IT-a u Hrvatskoj te “alatima” pomoću kojih možemo postati konkurentni.

Kako komentirate IT uspjehe koji su obilježili proteklih par mjeseci, je li Hrvatska spremna za digitalnu transformaciju i digitalizaciju?

Hrvatska je prije svega zemlja velikih razlika. S jedne strane su informatički klubovi koji stvaraju dobitnike medalja na međunarodnim programerskim natjecanjima, te poduzetnici i IT stručnjaci koji su izuzetno uspješni u svijetu, a s druge je država i njeni sustavi gdje se ne cijeni kvaliteta i rezultati su daleko lošiji.

Ima li ovdje prilike za mlade snage IT-ja, STEM-a? Imamo li uopće dovoljno stručnjaka koji bi poticali i educirali djecu?

U Hrvatskom saveza informatičara (HSI) i njegovim udrugama postoje ljudi koji su svojim rezultatima pokazali da se u Hrvatskoj može kvalitetno raditi, ali ljudi u sustavu uporno ne žele primijeniti provjerene metode, nego preslikavaju tuđe, lošije, a rezultati su kao da pokušate saditi banane na Velebitu.

Pripremaju li profesori u osnovnim i srednjim školama djecu za poslove budućnosti? Kako popraviti situaciju i jesu li uopće škole dobro opremljene?

I tu je situacija vrlo raznolika, ima nastavnika koji, većinom radeći usprkos sustava, rade fantastične stvari i postižu super rezultate, dok je u većini škola situacija onakva kakvu pokazuju i istraživanja poput Pisa testova prema kojima su hrvatski učenici ispodprosječni. Samo treba primijeniti dobre prakse koje provode ljudi u Hrvatskom informatičkom savezu i udrugama učlanjenima u njega. Škole su opremljene daleko bolje nego prije 4-5 godina, ali i dalje lošije nego što bi trebalo.

Kakvu u tome ulogu imaju ministarstva i Vlada?

Dosad uglavnom negativnu, i bilo je najbolje kad nisu ništa radili, jer su nam većinom svojih poteza otežavali posao, nadam se skorom razgovoru s ministrom i da će nakon toga stvari krenuti na bolje. Hrvatski nastavnici i učenici mogu postizati daleko bolje rezultate nego dosad, s puno više užitka u radu, ako se primijene ispravne metode.

Koliko se učenika prijavljuje na natjecanje iz informatike i kakvi su rezultati?

U Hrvatskoj nekoliko tisuća, u svijetu nekoliko milijuna. Hrvatska može postati EU lider na području STEM obrazovanja, naša informatička reprezentacija je najbolja EU reprezentacija na svjetskoj olimpijadi i spremni smo cijeloj EU pokazati kako lako do vrhunskih rezultata uz uživanje učenika i mentora u tom procesu. Naši rezultati pokazuju da to možemo.

Otkad je ekipa koja sada vodi HSI i nekoliko ljudi koji su u međuvremenu otišli u mirovinu prije 20-ak godina promijenila način rada, naši učenici su došli na visoku poziciju na međunarodnim programerskim natjecanjima, npr. osvojili su 12 zlatnih medalja na svjetskim olimpijadama, što je više nego što je Hrvatska osvojila na svim ostalim olimpijadama znanja.

Što točno Vaš Robotičko-informatički (RIK) Popovača nudi djeci?

RIK Popovača djeci nudi edukaciju na području programiranja, robotike i automatike, a radionice pohađa dvadesetak djece. Svake godine imamo sudionike državnih natjecanja, a zadnjih nekoliko godina redovne su i medalje sa svjetskih natjecanja.