Neizvjesnost oko političke budućnosti Bjelorusije stvara rizike za stabilan tranzit ruskog plina u Europu, a kontinuirani rizik prisutan je i za tranzit kroz Ukrajinu, upozorava ruski plinski koncern Gazprom u prospektu koji prati izdanje njegovih euro-obveznica.

„Trenutni politički nemiri u Bjelorusiji i neizvjesnost oko budućeg razvoja situacije povećavaju rizike za redovne aktivnosti naše podružnice Gazprom transgaz Bjelorusija, posebno rizike ometanja tranzita našeg plina kroz bjeloruski dio plinovoda Jamal – Europa“, kaže se u dokumentu.

Gazprom također primjećuje kontinuirani rizik za tranzit kroz Ukrajinu. „Uz smetnje koje mogu biti uzrokovane komercijalnim sporovima, naš tranzit prirodnog plina kroz cjevovode u Ukrajini također bi mogao biti poremećen ako Ukrajina ne bude mogla pravilno održavati i jamčiti sigurnost svojih cjevovoda zbog tekućeg vojnog sukoba i/ili nedostatka financijskih sredstava“, kaže se u prospektu.

Slučajno ili ne, Gazprom je ta upozorenja objavio u srijedu kada se očekivala odluka poljskog regulatora za zaštitu tržišnog natjecanja UOKiK-a koja se tiče izvođača radova i financijera plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se ruski plin dnom Baltičkog mora dopremao u Njemačku i dalje u Europu.

A poljski regulator objavio je da je Gazpromu izrekao kaznu od 29 milijardi zlota (6,46 milijardi eura) zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 bez potrebnih dozvola. UOKIK je izrekao i kaznu od 234 milijuna zlota preostalih pet tvrtki koje financiraju izgradnju plinovoda.

Opskrba Europe plinom u dobroj mjeri ovisi o uvozu iz Rusije, no nisu svi Europljani pozitivno raspoloženi spram Sjevernog toka 2. Među protivnicima su Poljska i Ukrajina.

Poljska upozorava da bi novi plinovod, čija je gradnja stala zbog američkih sankcija izvođačima i financijerima, povećao europsku ovisnost o ruskom plinu, a Moskvi dao moćnu političku polugu za širenje svojih interesa u Europi. Ukrajina pak strahuje od gubitka značajnih tranzitnih prihoda.

Službena Moskva, s druge strane, ističe komercijalu prirodu projekta i niječe njegov politički osnov. Sjeverni tok 2 trebao bi udvostručiti izvozni kapacitet Rusije na trasi preko Baltičkog mora.

Gradi ga konzorcij predvođen Gazpromom, a polovinu novca osigurali su njemački Uniper i BASF-ova podružnica Wintershall, britansko-nizozemski Shell i austrijski OMV i Engie. Nakon objave informacije o poljskoj kazni dionica Gazproma pala je na Moskovskoj burzi 1,6 posto.