Članica Europske unije s najgorim cestama i željezničkim prugama upravo u njihovoj obnovi vidi priliku za brzi izlazak iz ekonomske krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Kako piše Bloomberg, Rumunjska trenutno gradi i obnavlja prometnu infrastrukturu najbržim tempom od pada komunizma 1989. godine. Kroz obnovu infrastrukture vlada u Bukureštu se nada da će barem malo ublažiti potonuće gospodarstva uslijed pandemije koronavirusa.

Najpogođenija na istoku EU-a

Naime, Rumunjska je među pandemijom najpogođenijim državama na istoku Europe. Zdravstvene vlasti te zemlje svakoga dana objavljuju nove rekordne brojke novooboljelih, a trenutno ih je više od 1900.

Prema podacima Reutersa, od početka pandemije u Rumunjskoj je oboljela 137.491 osoba, a 5048 ih je preminulo. Nakon što je prošle godine zabilježen gospodarski rast od 4,1 posto, Europska komisija proljetos je prognozirala da će zbog pandemije rumunjski BDP pasti za 6 posto. No, već iduće godine trebao bi se vratiti na predpandemijske razine.

Mogućnost procvata gospodarstva kroz obnovu infrastrukture prepoznao je i predsjednik Klaus Iohannis koji je prošloga mjeseca izjavio da je razvoj prometne infrastrukture temelj rumunjskog ekonomskog oporavka. „Imamo golemu priliku u nadolazećim godinama da razvijemo tu infrastrukturu korištenjem fondova Europske unije koji su nam na raspolaganju“, kazao je Iohannis.

Dva najvažnija projekta događaju se u Bukureštu. Prvi je gradnja željezničke veze između zračne luke i središta rumunjske prijestolnice kojom će prvi vlakovi krenuti već u prosincu. Drugi je projekt nova linija podzemne željeznice.

Oba projekta odgađala su se godinama, no vlada premijera Ludovica Orbana pronašla je način kako da ih pokrene i privede završetku. U tome je značajnu ulogu imalo povećano povlačenje novca iz europskih fondova. Do listopada ove godine Rumunjska je povukla 2,7 milijardi eura, dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju.

Inače, obnova infrastrukture ovoj je zemlji nasušno potrebna. Po kvaliteti cesta i pruga Rumunjska je na posljednjem mjestu u Europskoj uniji, a glavna prepreka poboljšanju infrastrukture je sveprisutna korupcija. Primjerice, u zemlji od 20 milijuna stanovnika lani je izgrađeno svega 42 kilometra novih autocesta.

Veza istoka i zapada

Ove godine planira se izgraditi gotovo stotinu kilometara. To će svakako obradovati tamošnje proizvođače automobila koji godinama upozoravaju da im nedostatak kvalitetnih cestovnih veza sa susjednom Mađarskom uzrokuje velike gubitke.

Stoga je vlada početkom rujna odobrila 900 milijuna eura vrijedan projekt gradnje autoceste Sibiu – Piteşti koji je godinama obećavala. Gradnja će trajati šest godina, a njome će biti povezana crnomorska luka Constanţa i zapadna granica Rumunjske, što je vrlo važno za proizvođače automobila Daciu i Ford.

Međutim, završetak gradnje te autoceste mogao bi označiti još jedan veliki korak Rumunjske u europskim integracijama, a to je uvođenje eura. Naime, guverner središnje banke Mugur Isarescu često naglašava da će zemlja biti spremna za zajedničku europsku valutu „kada budemo imali prvu cestu kroz Karpate“.